Objava starog kataloga na hrvatskom Redditu, za koji autor pretpostavlja da je iz 2019., potaknula je lavinu komentara o drastičnom rastu troškova života. Korisnik je uz fotografije proizvoda poput griza za 5,99 kuna (otprilike 0,80 €) ili tjestenine za 4,99 kuna (otprilike 0,66 €) napisao provokativnu tvrdnju: "A kao inflacija tridesetak posto, je u vašim snovima, prava je oko sto posto."
Usporedba s današnjim cijenama, gdje isti griz košta oko 1,70 €, a tjestenina često prelazi jedan euro, brzo je postala glavna tema. Rasprava se odmah podijelila u dva tabora. Jedni su za sve okrivili neobuzdanu pohlepu trgovaca i proizvođača, dok su drugi branili logiku tržišta, tvrdeći da cijene rastu jer kupci i dalje pune košarice unatoč svemu. "Glupe su ove priče. Tržište formira cijenu i to je cijela mudrost. Ili mislite da su trgovci/proizvođači danas pohlepni, a prije deset godina nisu? Zamarate se nekim urotama protiv nas, a u svakom supermarketu su kolica krcata", istaknuo je jedan od najpopularnijih komentara. Drugi su pak opisali "domino efekt" gdje proizvođači dižu cijene jedni za drugima, navodeći primjere poznatih brendova.
Nađoh stari katalog
byu/No-Temperature2328 inhrvatska
Neizbježno, diskusija se dotaknula i uvođenja eura te njegove uloge u rastu cijena. Mnogi građani ostaju uvjereni da je upravo euro bio okidač za masovna "zaokruživanja" i poskupljenja. Jedan od komentatora potkrijepio je tvrdnje o visokoj inflaciji u Hrvatskoj konkretnim podacima. "Mi smo druga zemlja po inflaciji u EU, odmah iza Estonije", napisao je, a drugi korisnik je precizirao da je, prema Eurostatovim podacima za 2025., Hrvatska imala drugu najveću inflaciju u eurozoni i treću u cijeloj Europskoj uniji.
Ovi navodi podudaraju se i sa službenim projekcijama koje potvrđuju da se Hrvatska tijekom 2025. borila s jednom od najviših stopa inflacije u eurozoni. Iako su neki tvrdili da bi situacija bila još gora bez eura, navodeći primjere Mađarske ili Poljske, drugi su uzvraćali da te zemlje, unatoč svemu, trenutno imaju nižu inflaciju od Hrvatske, što dovodi u pitanje tezu da je euro bio zaštitni mehanizam.
Usred frustracija cijenama, razvila se i konstruktivna rasprava o moći samih potrošača. Mnogi su se složili da odgovornost leži i na kupcima koji svojim odabirima diktiraju tržište. "Problem je što ljudi kupuju proizvode po nenormalno visokim cijenama", primijetio je jedan korisnik, navodeći primjer iz Njemačke gdje je cijena čokolade drastično pala nakon reakcije kupaca. Njegov zaključak odjeknuo je među mnogima: "Samo bojkot, narod nije svjestan svoje moći kada ujedinjeno djeluje." Kao domaći primjer spomenuti suproteinski napitci, čija je cijena, kako tvrde korisnici, počela padati s 2,62 € na ispod dva eura nakon što su kupci zbog previsoke cijene prestali kupovati proizvod u istim količinama.
Iako su cijene neupitno porasle, dio korisnika podsjetio je da su od 2019. godine rasle i plaće. "Prosječna plaća 2019. bila je oko 6500 kn, danas je oko 1500 EUR", napisao je jedan komentator. Drugi je dodao osobno iskustvo: "Šišanje sam tad plaćao 20 kn, sad plaćam 90 kn (ista frizerka). Radio sam kao student 2015. za 5500, sad za cca 9000."
Otvori KEKS Pay
AnimaTor - Pohela koga?