Čudili su se i Zagrepčani i turisti velikoj drvenoj konstrukciji na uglu Cesarčeve i Bakačeve, a onda su se odlučili kroz nju i prošetati. Što je i bila namjera organizatora kad su gradili 'gnijezdo'. Htjeli su zainteresirati impozantnom atrakcijom kako bi pozvali posjetitelje u svoje muzeje. Dio građe odlučili su prezentirati na javnoj površini u sklopu manifestacije 'Muzeji izvan muzeja'. No, to je tek mali dio onoga što imaju za pokazati, ističe Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM), koji je inicijator događanja. – Ovo je zapravo poziv da dođu u muzeje vidjeti ostatak – kaže T. Vlahović.
Lubanja nosoroga
Takvi su postavi na ulicama gradova svjetska praksa, dodaje direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld, a i u metropoli se pokazalo da izazivaju veliku pažnju. Projekt su osmislile više kustosice HPM-a Katarina Krizmanić i Nediljka Prlj Šimić, dok je za oblikovanje kupole zaslužan dizajner Nedjeljko Mikac. Eksponate iz svojih postava i depoa izložili su, uz HPM, i Tehnički muzej Nikola Tesla, Arheološki muzej, Muzej za umjetnost i obrt (MUO) i Muzej suvremene umjetnosti (MSU). Ima ih stotinjak, a mogu se razgledati do nedjelje, uz popratni program dnevnih radionica te večernjih predavanja i prezentacija. Može se vidjeti i unutrašnjost tornjeva katedrale ili isprobati voziti replike starih bicikala, tzv. pauka. Izložen je original iz 1875., iz Tehničkog muzeja, jednako kao i AGB iz 1937., konstrukcija bicikla kakvim ga je zamislio Leonardo da Vinci krajem 15. stoljeća te jedan novije izrade, koji vozi na vodik.
Kakva se odjeća nosila šezdesetih predstavlja MUO.
– Modeli nisu originali, no nastali su po autentičnim skicama iz tog doba – kaže ravnatelj Miroslav Gašparović.
MSU prezentira arhiv fotografa Toše Dapca te zbirku kipara, slikara i arhitekta Vjenceslava Richtera, prikazujući dokumentarce o njima, a Arheološki muzej iskopine s područja Zagreba, poput srebrne narukvice iz 1. stoljeća pronađene u Ščitarjevu. HPM je svoj kutak pak nazvao 'kabinetom čudesa', a u njemu su lubanja fosilnog nosoroga i jelena te kost mamuta iz pleistocena, fosilni glavonošci, lubanja kornjače, dupina, pa i preparirani mutant, 'dvoglava' ovca.
– Kabineti čudesa preteče su današnjih muzeja, a u doba renesanse stajali su u kućama bogatih aristokrata koji su čuvali sve neobično što bi pronašli u prirodi – kaže K. Krizmanić.
Maketa budućeg HPM-a
Smjestila se pokraj paviljona i replika aviona iz 1910. koji je konstruirao Slavoljub Penkala.
– Izrađena je 2010., u povodu 100. obljetnice leta, na poticaj članova Aerokluba Zagreb, i to po nacrtima inženjera Antona Cvjetkovića. Gradio ju je Marijan Ivaniček na osnovi fotografija jer drugih podataka nema – ističe K. Krizmanić te dodaje da posjetitelji mogu vidjeti i maketu budućeg izgleda HPM-a, čija bi se zgrada uskoro trebala rekonstruirati novcem iz fondova EU.
