Frtalj stoljeća. Toliko dugo Dumovec spašava, čuva i liječi šape koje zatim spaja s pravim ljudima. Od samih početaka rada Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba vodi se brigom za dobrobit životinja, a jedna od njegovih glavnih zadaća je udomljavanje kućnih ljubimaca, govori nam Tatjana Zajec, veterinarka po struci i voditeljica Skloništa u Dumovcu koje ove godine slavi 25 obljetnicu rada.
Od 2001. godine do danas rad Skloništa znatno se promijenio, kaže nam T. Zajec. – Kada smo počeli s radom, Zakon je dopuštao eutanaziju životinja nakon određenog vremena provedenog u skloništu, no mi smo se od prvog dana zalagali za promjenu toga. Bili smo među prvima u Hrvatskoj koji su počeli mikročipirati pse, što je kasnije postalo zakonska obveza. Iznimno smo ponosni na činjenicu da je upravo naše sklonište u Hrvatsku donijelo medicinu skloništa – ističe. U odnosu na početke rada, Dumovec danas ima znatno bolju opremu za spašavanje i zbrinjavanje životinja, ističe T. Zajec. Osim toga, djelatnici su se tijekom godina dodatno educirali o svim potrebnim i suvremenim metodama rada.
– Vozila naše terenske službe sada su opremljena transporterima za pse i mačke, hvataljkama za zmije, lovilicama za lisice, mrežama za hvatanje ptica te ostalom opremom. U slučajevima kada nije moguće drukčije uhvatiti životinju, koriste se i sredstva za uspavljivanje poput puške i puhaljke s anestetikom. Ta se sredstva koriste samo u iznimnim situacijama – govori T. Zajec. Sklonište u Dumovcu obuhvaća Infocentar za izgubljene i pronađene životinje, prostore za smještaj životinja te one za rad veterinarske službe, a svake godine onuda prođe nekoliko tisuća životinja, kaže T. Zajec. Prošle je godine zabilježeno 2259 izlazaka na teren te 18.315 poziva u Infocentar, što je u prosjeku 50 poziva dnevno, ističe. Najčešće intervencije vezane su za primanje pasa i mačaka u Sklonište, a terenska služba Skloništa na intervencije izlazi i zbog divljih životinja među kojima se nađu i neke egzotične. Prošlo su ljeto djelatnici, tako, spašavali pitona koji je odgmizao iz stana u Zagrebu.
– Kada smo dobili dojavu o odbjeglom pitonu na zagrebačkoj Kajzerici, isprva smo mislili da se netko s nama šali, no dojava je bila istinita. Radilo se o nečijem kućnom ljubimcu koji je pobjegao iz stana i više se nije znao vratiti – prepričava nam T. Zajec. Iako bi mnogi pomislili da su zmije najveći izazov, u Dumovcu nam kažu da je najzahtjevnije spašavanje srna i jelena. A da se ljubav ne kupuje, potvrđuju i Zagrepčani koji su danas spremniji udomiti neku životinju nego prije 25 godina, govori nam T. Zajec. Dodaje kako su građani sve odgovorniji vlasnici, a tome su pridonijele dugogodišnje edukacije i promicanje odgovornog vlasništva.
– Educiramo građane da napuštanje ljubimaca nije u redu i da se o svakoj životinji moramo brinuti – kaže. Među onima koji su u Dumovcu udomili pse i mačke, ističu se i neka poznata lica. – Televizijska voditeljica Anita Martinović udomila je dvije mačke, Dalibor Petko psa, baš kao i pjevačica Indira Forza – kaže nam T. Zajec. U Dumovcu se trenutačno nalazi oko 100 pasa te 30 mačaka. Od životinja se najbrže udome štenci i mačići, priča nam voditeljica Skloništa, a posebice ženke i životinje svjetlije boje. Najteže se, pak, udomljavaju veći psi, poput onih u tipu bull, te životinje s crnom bojom dlake.
– Većina se udomitelja odlučuje za manje ljubimce zbog života u stanu. Najteže se udomljavaju crni psi i mačke. Crne mačke dio ljudi izbjegava i dan-danas zbog praznovjerja o nesreći, ali nema apsolutno nikakvog razloga da se u to vjeruje – objašnjava nam T. Zajec i dodaje kako će se svaka životinja udomiti, samo je pitanje kada. U Skloništu najduže boravi kujica Lea, križanka srednjoazijskog ovčara, koja je ondje od 2018. godine, a došla je s dvije godine, govori nam T. Zajec. Najstariji je, pak, King, križanac ovčara koji ima 12 godina, a najmlađi su štenci koji su u Franjčevićevu ulicu došli s nekoliko dana starosti. Zahvaljujući sve popularnijem udomljavanju ljubimaca, u Dumovcu kažu da danas više nema pasa koji cijeli život provedu u Skloništu.
– Pamtimo jedan takav slučaj kad je Sklonište tek počelo s radom. Zvali smo ih Mareki; Maro Jedan i Maro Dva. Bili su križanci u tipu ovčara i izgledali su kao vukovi. Cijeli su svoj život proveli kod nas. Kako bi im olakšala duboku starost, na kraju ih je u svoj dom primila jedna naša volonterka – priča nam T. Zajec. U proljeće prošle godine započeli su radovi na izgradnji prvog gradskog skloništa za mačke u Hrvatskoj, ističe naša sugovornica. Sklonište za mačke moći će primiti više od stotinu mačaka. Imat će pet izolacijskih prostorija za bolesne mačke, prostoriju za majke s mačićima te sobe za odvojeno i grupno držanje mačaka.
– Sklonište za mačke planiralo se godinama, a završetak radova očekuje se do kraja iduće godine. Bit će to prvo sklonište za mačke u Hrvatskoj vođeno medicinom skloništa. Sigurna sam da će ono biti najmodernije sklonište za mačke u ovom dijelu Europe – kaže nam T. Zajec. U Dumovcu danas radi 27 djelatnika, a mnogi su ondje od samih početaka, kao i naša sugovornica. Pitamo koju priču o životinji svi u Skloništu pamte, a T. Zajec spominje nam onu o belgijskom ovčaru Franzu koji je sasvim slučajno prošao test za službenog psa. – Franz je bez pripreme došao na testiranje na Policijsku akademiju, briljirao na poligonu i sasvim neočekivano imao najbolji rezultat. Jedan od policajaca tada je rekao da je to pas kojeg je tražio cijeli život. I tako je Franz ondje ostao na školovanju – prepričava nam T. Zajec. Za 25. obljetnicu osnutka Sklonište sutra priprema prigodni edukativno-zabavni program.
Otvori KEKS Pay
