Pošast zlatne žutice, poznate i pod nazivom Flavescence dorée (FD), koja se smatra jednom od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, u hrvatskim vinogradima, čini se, ne jenjava. Stanje je zabrinjavajuće od Istre do Iloka. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a za njegovo epidemijsko širenje “zaslužan” je nekoliko milimetara velik američki cvrčak (Scaphoideus titanus), zasad jedini poznati prirodni vektor te bolesti, koji čitav život provede na vinovoj lozi.
Krčenje zaraženih trsova
Sišući sokove iz floema, cvrčak žuticu prenosi na zdrave trsove, a kako nema izravnih mjera zaštite kojima je moguće suzbiti ovu opasnu bolest, koja je u nas prvi puta uočena 2009. u Vivodini, jedini je način iskorjenjivanja bolesti krčenje zaraženih trsova, čak i čitavih vinograda. Obveza je, naime, da se u slučaju, kad bolest zahvati više od 20% trsova, mora iskrčiti sve. No s velikim brojem zapuštenih vinograda u kojima se ništa ne poduzima, a leglo su zaraze, ozbiljni vinari i vinogradari su nemoćni. Malvazija, graševina, teran, chardonnay… – gladni cvrčak uopće ne bira te bi nas ta karantenska bolest mogla vratiti i u doba opustošenih vinograda, kakve smo svojedobno imali u vrijeme filoksere, poručili su ovih dana stručnjaci na skupu Zlatna žutica vinove loze – kako dalje u Bedekovčini.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako se lani uzorkovala loza u 19 županija. Fitosanitarna inspekcija ukupno je pregledala 128,86 ha vinograda i uzela 196 uzoraka za laboratorijsku analizu. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za zaštitu bilja pregledao je pak 395 ha vinograda i sakupio 195 uzoraka vinove loze. Pokazalo se da je od ukupno 391 uzorka vinove loze fitoplazma FD potvrđena u trećini uzoraka – 139! A da je situacija i te kako alarmantna, potvrđuje i činjenica da je od ukupno 86 vinograda koje su nadzirali Zavod za zaštitu bilja HCPHS-a i fitosanitarna inspekcija uz pomoć žutih ljepljivih ploča američki cvrčak bio prisutan u 71 vinogradu.
– Prema podacima o rezultatima laboratorijskih analiza, pozitivni nalazi potvrđeni su u 10 županija – Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlovačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji. Na temelju pozitivnih rezultata laboratorijskih analiza i/ili 66 stručnih mišljenja fitosanitarna inspekcija donijela je rješenja o krčenju vinograda ili vađenju i uništavanju pojedinačnih trsova na ukupno 93,47 ha – tvrde u Ministarstvu. Najugroženija su područja Novigrada, Kaštelira, Štrigove, Lepoglave, Križevaca, Sv. Ivana Žabna…
Nijednog uzorka zaraženog fitoplazmom nije bilo tek u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Amalija Liović, tehnologinja u vinogradarstvu Feravina, napominje kako u njihovu vinogorju zasad nije potvrđena zlatna žutica, no sudjeluju u nadzoru bolesti provođenjem redovitih mjera suzbijanja vektora jer se problem tako najbolje drži pod kontrolom.
Jednom zaražen trs uvijek je zaražen. Nikakvim izravnim mjerama zaštite vinove loze nije moguće izliječiti zaražene trsove, ali se američki cvrčak, gdje se pojavi, na vrijeme može suzbijati insekticidima.
Mjera obnove
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako se krčenje vinograda zaraženih zlatnom žuticom i podizanje novih nasada može financirati sredstvima Europske unije. Svim vinogradarima kojima je rješenjem fitosanitarne inspekcije naređeno krčenje čitavih vinograda, osigurana je mogućnost javljanja na natječaj za mjeru 5.2.1. obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala iz Programa ruralnog razvoja RH.
Američki cvrčak,a znam dobro da nema baš baš nikakve sa Amerikom!