Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Što ako kupite svinjetinu s 'mirisom'?

Jančo: Smrde uvozni nerasti jer ih stranci ne kastriraju
07. ožujka 2018. u 10:31 19 komentara 13765 prikaza

Upropastili ste mi sarmu! Prodali ste mi meso nerasta! – zvonilo je za pultom jedne od zagrebačkih mesnica. Iz optužbi ljutite domaćice dalo se iščitati kako je skuhana sarma zbog preintenzivnog mirisa ili “smrada” svinjetine, kako je to ona opisala, završila u smeću. No meso nerasta, doznajemo od veterinara, ne bi ni trebalo završiti u prodaji, na polici u mesnici.

Flippy FLIPPY Restoran je za pripremu Hamburgera zaposlio - robota!

Svježa svinjetina ne smrdi

Nerast, koji je zapravo svinja predodređena za produljenje vrste i “proizvodnju” sjemena, najmanje dva mjeseca prije klanja trebao bi se kastrirati kako se kod kuhanja ili pečenja ne bi pojavio intenzivan miris i okus mesa koji smeta potrošačima, dok se “obični” tovljenici u Hrvatskoj u pravilu kastriraju i prije spolne zrelosti, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića. Problem je time, reklo bi se, riješen. No u 5 do 10% slučajeva događa se da tovljenici imaju “manu” nespuštanja jednog testisa, koja nije riješena operativnim putem, zbog čega se nazivaju i kriptorhidima. I, dostignu li spolnu zrelost, jednako “smrde” kod termičke obrade kao i nerasti.

– Na liniji klanja gdje se to lako uočava takve se svinje obavezno izdvajaju za preradu i ne smiju u prodaju u svježem stanju – kažu nam veterinari s nekih velikih svinjogojskih farmi. No jesu li prošli ispod “radara” klaoničara ili su, što su nedavno pokazale i veterinarske inspekcije, stigli i iz ilegalnih objekata, na inspekciji je da utvrdi, dok je Goran Jančo, predsjednik Saveza svinjogojaca Hrvatske, uvjeren kako u hrvatskim mesnicama i u trgovačkim lancima, na što se građani sve više tuže, “smrde” samo uvozne svinje o kojima je Hrvatska ovisna. Uvozimo ih, tvrdi, iz Danske, Nizozemske, Njemačke... i ostalih zemalja zapadne Europe koje slijede trendove dobrobiti životinja i više ne kastriraju svoje tovljenike. Kastraciju su zamijenile imunokastracije ili vakcine koje imaju jednak učinak – i zapravo su cjepivo protiv mirisa. No jesu li svinje koje uvozimo prošle takav tretman ili nisu nikakav, nitko ne zna, objašnjava on.

– Znam jedino da se mi, hrvatski proizvođači svinja, protivimo cijepljenju jer cjepiva, pod maskom dobrobiti životinja, gura tek jedna farmaceutska tvrtka – i nitko nema pojma kakve bi ono dugoročno posljedice moglo imati na ljudsko zdravlje – tvrdi Jančo. Bilo je najava da bi se na nivou čitavog EU već od početka ove godine mogla zabraniti kastracija svinja, no lobiji za i protiv još se očito nisu uspjeli usuglasiti.

Meso nekastrata bolje?

Prema jednoj od analiza koju potpisuju stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Savjetodavne službe, proizvodnja nekastriranih u odnosu na kastrirane neraste unosnija je i profitabilnija. Tvrdi se kako nekastrirani nerasti imaju čak bolju kvalitetu mesa s većim udjelom mišićnog tkiva i većim sadržajem proteina u odnosu na kastrate. No Jančo kaže kako kod proizvođača – a i potrošača – takve tvrdnje padaju u vodu jer nitko ne želi jesti svinjetinu koja smrdi. Naravno da nije nezdrava, ali automatski ide u preradu, nižu kategoriju koja se manje plaća. Stoga ni veliki mesni sustavi u nas ne odustaju od kastracije, čak ni ako svinje, što je gotovo pravilo, idu na klanje u dobi oko šest mjeseci starosti, težine 95-100 kg – i još nisu ni spolno zrele da bi lučile steroidne hormone testisa, androstenon i razloženi L-triptofan skatol, odgovorne za neugodan miris i okus svinjskog mesa nakon termičke obrade.

Navodno se već 25% muške populacije svinja u svijetu procjepljuje kako se ne bi traumatiziralo kastracijom u Belgiji, Brazilu, Australiji..., a neke države poput Španjolske, Velike Britanije... uopće ih ne kastriraju idu li na klanje prije nego što su spolno zrele. Prema podacima HPA, u siječnju ove godine u klaonicama je u nas zabilježeno 259 klasiranih svinjskih trupova starijih nerasta i kastrata i jedan mladi nerast, ukupno 26.925 kilograma svinjetine. 

Zdrava prehrana Pomaže snu Hrana za laku noć - 6 savjeta o prehrani prije spavanja Cijena mlijeka i maslaca sve je veća SVJETSKA TRŽIŠTA Cijena maslaca i dalje raste, žitarice i mliječni proizvodi sve skuplji Deset namirnica koje su povoljne za zdravlje SMANJUJU KOLESTEROL Deset najboljih namirnica za srce

 

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • Franjo123:

    Meso treba prodat u saborsku kuhinju

  • stefj:

    E sad, ako je tako onda bi to trebalo istaknuti na deklaraciji da kupac zna što kupuje ili prodavač treba upozoriti kupca. Ako ne, kupac bi trebao moći vratiti robu... Još bolje bi bilo da prilikom uvoza ili unosa to ... prikaži još! mora biti navedeno na deklaraciji, te da se onda može utvrditi odgovornost inspekcije ili prodavača jer nije tako deklarirao... Inače kod nas se stvarno svašta prodaje, to je zato jer ljudi isključivo gledaju cijenu, a ne kvalitetu. Siromašno smo društvo i razno smeće koje se ovdje slijeva posljedica je toga... Od svih vrsta mesa sigurno je najgora situacija s piletinom, radi tretiranja kokoši raznim antibioticima. Nije nikakva rijetkost da kad kupite piletinu ona ima miris po antibiotiku (baš specifično za neke proizvođače), a kada je pojedete kad mokrite isto vam je kao da ste pod žestokom terapijom najjačim antibioticima... Skoro da bi zdravstvo moglo propisati kuru piletine umjesto kure antibiotika...

  • Magicni Tadeus:

    Ima toga i u Njemackoj. X puta sam bacio meso u smece!