Hrvatska je poznata po svojoj biološkoj raznolikosti, a među najvažnijim stanovnicima naših šuma, planina i prirodnih staništa su i divlje zvijeri. Pojam "divlja zvijer" obuhvaća specifične vrste koje igraju ključnu ulogu u ekosustavu, a najpoznatiji među njima su smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris koji su ujedno i strogo zaštićene vrste. O rastu populacije medvjeda u Hrvatskoj te kako se ponašati ako ih susretnemo, razgovarali smo s dr. sc. Slavenom Reljićem, stručnjakom za velike zvijeri u Oikonu – Institutu za primijenjenu ekologiju.
Medvjed je, prema njegovim riječima, izuzetno važan indikator očuvanosti prirodnih staništa, a upravljanje njegovom populacijom omogućuje održavanje ravnoteže u ekosustavu. "Smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris ujedno imaju status strogo zaštićenih vrsta, a medvjed ima i status lovne vrste, što znači da se njime lovno gospodari prema nacionalnim planovima," napominje Reljić.
Odnedavno se u velike zvijeri ubraja i čagalj (Canis aureus) koji je sve rasprostranjeniji u hrvatskim šumama. "Trenutno je on u Hrvatskoj još relativno nov i njegov broj raste, osobito u šumama gdje se pojavljuje uz medvjeda i vuka," objašnjava Reljić. Od srednjih i manjih zvijeri mogu se navesti još lisica, jazavac, divlja mačka, razne vrste kuna, vidra. Od ostalih divljih životinja, koje predstavljaju plijenske vrste velikim zvijerima, istaknuo je još jelena, srnu, divlju svinju i divokozu.
Smeđi medvjed, najveća europska zvijer, pokazatelj je očuvanosti prirodnih staništa, a njegov broj u Hrvatskoj u posljednjim je godinama u porastu. Prema prvim procjenama iz 2007. godine, procijenjeno je da u Hrvatskoj obitava oko 1.000 medvjeda. "Tada smo provodili genetsko prebrojavanje u tri pokusne površine, što je omogućilo vrlo grubu procjenu. Sljedeća procjena iz 2015. godine pokazala je da je broj medvjeda u Hrvatskoj 937, uz dopuštenu pogrešku od 70-80 jedinki," kaže Reljić. Ove brojke temelje se na detaljnim istraživanjima i genetskom prebrojavanju izmeta medvjeda, što daje točnije podatke o brojnosti.
No, trend se nastavlja. "Krajem 2023. godine i početkom 2024. treći puta su prikupljani uzorci izmeta medvjeda za genetsko prebrojavanje i rezultate te akcije očekujemo s nestrpljenjem. Na osnovi te genetske procjene brojnosti temelje se i odluke u gospodarenju medvjedom, tj. koliko medvjeda se smije svake godine izlučiti bez da bi to dugoročno ugrozilo stabilnost i strukturu populacije", kaže Reljić. Na temelju tih podataka, moguće je donijeti ključne odluke o upravljanju populacijom i dopuštenom broju izlučenih jedinki kako bi se održala ravnoteža.
Za usporedbu, susjedna Slovenija ima nešto manji broj medvjeda. "Procjena iz 2023. godine pokazuje da Slovenija broji između 695 i 797 medvjeda, što je povećanje u odnosu na 2015. godinu, kada je brojka bila između 545 i 655 medvjeda," napominje Reljić. U Italiji, u sjevernom dijelu zemlje, posebice u pokrajini Trentino, također se nastoji ojačati populacija medvjeda. Reljić dodaje: "U tom području brojnost medvjeda procjenjuje se na 100 jedinki, a premještanjem 10 medvjeda iz Slovenije u razdoblju od 1999. do 2002. godine pokušalo se obnoviti populaciju koja je bila na rubu izumiranja. U središnjem dijelu Italije,u Apeninima, nalazi se izolirana od ostalih, vrlo mala i ugrožena populacija smeđeg medvjeda,tzv. marsikanski medvjed sa svega oko 50 jedinki." Naglašava kako u svijetu najveću populaciju smeđeg medvjeda ima Rusija, s procjenom od oko 120.000 jedinki.U Europi, ne računajući Rusiju, najveća populacija nalazi se u Rumunjskoj, gdje se procjenjuje oko 8.000 jedinki.
Zašto populacija raste?
Rast populacije medvjeda u Hrvatskoj može se pripisati nekoliko čimbenika, a ključnu ulogu ima dostupnost hrane i povoljan stanišni uvjeti. "Općenito gledajući, kad ne bi bilo utjecaja ljudi, divlje životinje bi u povoljnim uvjetima imale svoju fluktuirajuću dinamiku. Modeliranje populacije medvjeda u Hrvatskoj pokazuje da, čak i uz izlučenje određenog broja jedinki, populacija dugoročno raste," objašnjava Reljić.
Jedan od ključnih razloga za rast populacije medvjeda u Hrvatskoj je i njihova reprodukcija. "Ako imamo oko 1.000 medvjeda, od kojih je 500 ženki, a polovica njih je spolno zrela, možemo računati da svaka od njih svake druge godine rađa 2 mladunca, što znači da svake godine populacija raste za oko 250 mladunaca. U prvoj godini života smrtnost medvjedića je najveća, no čak i uz taj mortalitet, kombinacija povoljnih staništa, dostupnih prirodnih izvora hrane i mira na područjima reprodukcije stvara stabilnu osnovu za rast populacije." navodi Reljić. Uz to, staništa koja medvjedi nastanjuju u Hrvatskoj imaju pristup različitim prirodnim izvorima hrane, a sve više tu su i antropogeni izvori hrane poput kukuruza i voća koji također pridonose rastu populacije.
Medvjedi u naseljima: Rizici i ponašanje
Porast broja medvjeda donosi i izazove, a jedan od njih je sve češći susret medvjeda s ljudima. Dva su razloga zašto medvjedi dolaze u naselja. "Prvi razlog je socijalna struktura medvjeđe populacije u kojoj stariji i dominantniji mužjaci zauzimaju kvalitetnija staništa dublje u šumi. Posljedično tome mlađi medvjedi, obično životinje u drugoj godini života kada se odvoje od majke medvjedice, zauzimaju područja bliže ljudskim naseljima. Druga kategorija medvjeda koja prilaze naseljima su ženke s mladima koje na taj način štite svoje mlade jer odrasli mužjaci predstavljaju za njih opasnost u vrijeme parenja te bi ih mogli i usmrtiti. Drugi razlog za dolazak medvjeda u naselja vezan je uz antropogene izvore hrane, prije svega komunalni otpad, ostatke hrane/komposta, klaonički otpad, razne voćke i dr. Medvjedi kada jednom dođu do takvih lako dostupnih i ukusnih izvora hrane brzo se nauče i naviknu dolaziti u naselja. Svakako je ključna mjera prevencija, tj. medvjedu treba spriječiti pristup hrani", pojašnjava Reljić.
U takvim situacijama, prijetnja za ljude ne postoji, jer medvjed obično izbjegava kontakt. Ipak, postoji i opasnost, osobito kad medvjed osjeti prijetnju ili se osjeća ugroženim. "Ključna mjera prevencije jest spriječiti pristup hrane medvjedima. Komunalni otpad treba odlagati u medvjedu-otpornim kantama, a voće i kompost treba držati u sigurnim prostorima," preporučuje Reljić. Ako dođe do susreta s medvjedom, preporučuje se ostati smiren i obavijestiti nadležni interventni tim, koji je odgovoran za uklanjanje medvjeda iz naselja.
Kako reagirati u staništu medvjeda
Reljić ističe da su susreti s medvjedima u njihovom staništu rijetki jer ove životinje u pravilu izbjegavaju ljude. No, ako se susret dogodi, važno je znati kako reagirati. "Napadi medvjeda izuzetno su rijetki i gotovo uvijek vezani uz situacije u kojima se životinja osjeća ugroženo. Najčešći okidači su iznenadni bliski susreti sa ženkama koje prate mlade, nailazak na ozlijeđenog medvjeda, situacije u kojima se medvjed nađe na uskom prostoru bez mogućnosti povlačenja te interakcije koje započnu psi bez povodca. Kada boravite u staništu medvjeda, najvažnije je umanjiti mogućnost iznenadnog susreta. Preporuča se da tijekom kretanja kroz gustu vegetaciju ili zahtjevan teren budete dovoljno glasni kako bi medvjed unaprijed znao da dolazite. Psi moraju biti na povodcu, ne samo radi njihove sigurnosti, nego i zbog toga što mogu isprovocirati životinju i potom je dovesti do vas. Ako vidite medvjeda, ne prilazite mu i ne pokušavajte ga otjerati. Nikada ga nemojte hraniti. Izbjegavajte područja na kojima se hrani, kao i mjesta brloga. Svu hranu, ostatke hrane i organski otpad zbrinite u spremnike nepristupačne medvjedima ili ih ponesite sa sobom. Ključno je spriječiti da medvjed poveže ljudsku aktivnost s dostupnim izvorom hrane. Ukratko, medvjedi nisu zainteresirani za kontakt s ljudima, ali očekuju se da se u njihovom prostoru ponašamo odgovorno. Poštovanjem tih pravila značajno ćemo smanjiti mogućnost konflikta i pridonijeti sigurnom suživotu s ovom vrstom", objasnio nam je Reljić.
Dao je i jasne upute kako se ponašati ako i dođe do susreta s medvjedom ili čak napada. "U većini situacija medvjed se povlači čim osjeti prisutnost čovjeka, često i prije nego što ga se primijeti. No, ako dođe do susreta, reagirati treba ovisno o okolnostima. Ako medvjeda uočite na većoj udaljenosti, najsigurnije je polako se povući istim putem i omogućiti mu prostor za prolazak. Ako se približava, a nije vas još nije primijetio, korisno je mirno govoriti i postupno se povlačiti. Dođe li do bliskog susreta, osobito sa ženkama koje prate mlade, preporuka je stati, ostati smireni bez naglih pokreta postupno se povlačiti unatrag. Bacanje predmeta ili pokušaji tjeranja povećavaju rizik jer medvjed može reagirati obrambeno. Uočite li mladunčad medvjeda, nikada im se ne približavajte jer bi majka mogla biti u blizini. Stvarni napadi iznimno su rijetki. Ako se dogode, najbolja taktika je pasivan položaj: leći licem prema tlu, zaštititi glavu i vrat i ostati mirni dok se medvjed ne povuče. Nikako ne bježati jer je medvjed brži i lako će vas sustići, osim ako znate da se u par koraka možete skloniti u neko skrovište, automobil ili slično. Penjanje na stablo također nije pouzdano rješenje jer su medvjedi (i mladi i stariji) izuzetno vješti penjači", kaže naš sugovornik.
Otvori KEKS Pay
