Idemo u birtiju! Ne natrag u ovu birtiju iz koje ste možda upravo izašli, ili u koju ćete večeras ući, čak ni u onu u kojoj ovaj tekst čitate, već u – zagrebačku birtiju prije 130 godina... Idemo virnuti što se pilo u Frankopanskoj? Zašto su se u hotelu u Vlaškoj vadili mačevi i sablje za dvoboje te pozivali doktori da suparnicima sa šanka stoje u kutu? Kome su konobarice sjedile u krilu? Dakako, idemo vidjeti i što se odvijalo iza zavjesa gostionica, u koje su dame noći pozivale omamljene Zagrepčane lelujavog hoda... Autori nesvakidašnje izložbe "Gutljaj prošlosti – Stare zagrebačke kavane, krčme i gostionice (1887. – 1939.)", Kristian Strukić, Tanja Kocković Zaborski i Tomislav Anić, a koja se odnedavno sve do sredine ožujka 2026. može pogledati u Muzeju grada Zagreba, je za Nedjeljni Večernji pomoglo vjerno konstruirati priču o događanjima iza zatvorenih vrata... Gotovo dvije godine proučavali su materiju, listali preko tisuću starih novina, od crne kronike do ugostiteljskih biltena pa nadalje, ne bi li se vratili u to doba... Pa da vidimo.
– Brojne zagrebačke ulice imale su neku vrstu lokala - kavanu, krčmu, gostionicu, itd. U Zagrebu prije 125 godina živi oko 60.000 stanovnika, a prema statističkim podacima bilo je oko 650 mjesta za "okrijepu" – govori autor Kristian Strukić, muzejski savjetnik u Muzeju grada Zagreba pa nastavlja: – Iskuhači jela, svratištari, vinotočari, gostioničari, rakijaši, kavanari, kavotočari, krčmari i ukoničavatelji, tako su se dijelili. Uostalom, povijest ugostiteljskih objekata svojevrsna je povijest svakodnevice, ali povijest promatrana iznutra.
Otvori KEKS Pay
