U noći 7. rujna nebo nad Europom bit će pozornica za jedan od najimpresivnijih prirodnih fenomena – potpunu pomrčinu Mjeseca, poznatu kao "krvavi mjesec". Ova pomrčina, koja će trajati oko 82 minute i biti najduža od 2022. godine, privući će pažnju astronoma, astrologa i ljubitelja noćnog neba. No, osim znanstvenog čuda, krvavi mjesec nosi i bogatu povijest kulturnih tumačenja, od drevnih praznovjerja do suvremenih duhovnih interpretacija. Potpuna pomrčina Mjeseca događa se kada Zemlja stane točno između Sunca i Mjeseca, bacajući svoju sjenu na Mjesec i privremeno ga zamračujući. Crvenkasti ton, po kojem je ovaj fenomen dobio naziv, posljedica je loma sunčeve svjetlosti kroz Zemljinu atmosferu. Samo crvena svjetlost prodire, dajući Mjesecu dramatičan, gotovo misteriozan izgled. Prema dr. Florianu Freistetteru, astronomu i znanstvenom piscu, pomrčine su znanstveno iscrpljene za proučavanje, ali estetski ostaju zadivljujuće. „Imamo sreću što živimo na planetu gdje Sunce i Mjesec izgledaju iste veličine na nebu, omogućavajući ovakve prirodne spektakle“, kaže Freistetter.
Krvavi Mjesec stoljećima je budio strahopoštovanje i maštu. U drevnim civilizacijama, od Babilona do Kine i Srednje Amerike, tumačen je kao zloslutan znak – predskazanje ratova, prirodnih katastrofa ili smrti vladara. No, neke kulture vide ga drugačije. Batammaliba narod iz Toga i Benina, primjerice, smatra pomrčinu simboličnom bitkom između Sunca i Mjeseca, što ih potiče na pomirenje sukoba unutar zajednice kako bi „pomirili nebo“. Astrologija, koja je nekoć bila nerazdvojna od astronomije, pridavala je pomrčinama posebno značenje. Silke Schäfer, renomirana astrologinja njemačkog govornog područja, objašnjava da su pomrčine, poput ove u rujnu, snažni trenuci za introspekciju i promjene. "One označavaju prekretnice, gdje se stare stvari jasno pokažu kako bi se mogle ostaviti iza nas", kaže Schäfer. Za nju, astrologija nije kauzalna znanost, već sustav simbola koji odražava ritmove prirode i ljudskog života, piše Euronews.
Astronomija protiv astrologije
Dok astrolozi poput Schäfer vide dublje značenje u nebeskim kretanjima, astronomi poput Freistettera odbacuju astrologiju kao 'ezoterične gluposti'. Prema njemu, nema dokaza da položaj planeta utječe na ljudske živote, a astrološka pravila smatra nedosljednima. S druge strane, dr. Gerhard Meyer, psiholog i istraživač, vjeruje da bi umjetna inteligencija mogla pomoći u proučavanju složenih planetarnih odnosa, potencijalno bacajući novo svjetlo na astrologiju. "Planetarna kretanja su predvidljiva, ali njihova interpretacija zahtijeva razumijevanje složenih međuodnosa", tvrdi Meyer.
Razdoblje prosvjetiteljstva označilo je prekretnicu u razdvajanju astrologije i astronomije. Filozofi poput Renéa Descartesa postavili su razum kao temelj znanja, odbacujući sve što nije moglo biti fizički objašnjeno. Astrologija, koja se bavila simboličkim značenjem nebeskih tijela, izgubila je znanstveni legitimitet. Ipak, paralelno s tim, romantizam je oživio interes za duhovno i nesvjesno, pružajući prostor za očuvanje astroloških praksi. I danas pomrčine izazivaju rasprave između znanosti i duhovnosti. Dok jedni u krvavom Mjesecu vide samo prirodni fenomen, drugi ga doživljavaju kao priliku za osobnu transformaciju. Povijesni primjeri pokazuju da čak i političari, poput francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda, nisu bili imuni na astrološke savjete, tražeći smjernice za važne državne odluke. Statistike potvrđuju da krvavi Mjesec nije povezan s katastrofama.
Otvori KEKS Pay
