Novo izvješće Pentagona otkrilo je da Kina posjeduje više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) DF-31, smještenih u podzemne lansirne silose, sposobnih dosegnuti Sjedinjene Američke Države u slučaju totalnog rata. Ove rakete, koje se koriste krutim gorivom za brzo lansiranje bez dodatne pripreme, označavaju značajan napredak u kineskom nuklearnom arsenalu, navodi se u izvješću podnesenom Kongresu 23. prosinca 2025. godine. Američko ministarstvo obrane identificiralo je tri velika polja raketnih silosa u udaljenim područjima Kine: Hami u Xinjiangu, Yumen u Gansuu i Yulin u Unutarnjoj Mongoliji, blizu granice s Mongolijom. Ova polja zajedno imaju kapacitet za oko 320 silosa, ali trenutačno je napunjeno više od 100. Prema Pentagonu, Kina upotrebljava ovu infrastrukturu za taktičku strategiju premještanja raketa, što otežava protivnicima predviđanje njihovih položaja, slično "igri granatama". Rakete DF-31, s dometom od približno 11.000 kilometara, mogu pogoditi veći dio teritorija SAD-a iz lansirnih mjesta u Kini. Njihove sposobnosti demonstrirane su 2024. godine testnim lansiranjem u Tihi ocean, kada je projektil precizno sletio u blizini Francuske Polinezije. "Kinesko povijesno vojno gomilanje čini američku domovinu sve ranjivijom", upozorava izvješće, ističući da Kina razvija ne samo nuklearne već i pomorske, konvencionalne, kibernetičke i svemirske sposobnosti koje ugrožavaju sigurnost Amerikanaca, piše Daily Mail.
Pentagon procjenjuje da Kina planira do 2030. godine posjedovati više od 1000 nuklearnih bojevih glava, što bi značajno ojačalo njezinu sposobnost za brze protunapade. Trenutačno Kina raspolaže s oko 600 nuklearnih bojevih glava. Ovo gomilanje dio je šire strategije Pekinga da do 2049. godine postane globalna supersila s vojskom svjetske klase, sposobnom braniti svoje interese, uključujući teritorijalne pretenzije prema Tajvanu. Izvješće upozorava da Kina intenzivno priprema svoju vojsku za moguću invaziju ili blokadu Tajvana do 2027. godine, provodeći velike vojne vježbe koje uključuju udare dugog dometa. Takvi napadi mogli bi pogoditi ne samo Tajvan već i američke snage koje bi pružile podršku u slučaju sukoba.
Američki dužnosnici primijetili su da Kina sve više izražava frustraciju zbog američkih saveza u Aziji, posebice s Japanom, Južnom Korejom i Filipinima te dvostranačkog pristupa u Kongresu za „ograničavanje“ kineskog uspona. Unatoč eskalaciji napetosti, visoki dužnosnik Pentagona izjavio je za Daily Mail da Bijela kuća i Pentagon rade na deeskalaciji. "Predsjednik Trump teži stabilnom miru, poštenoj trgovini i odnosima punim poštovanja s Kinom. Ministarstvo obrane podržat će te napore širenjem vojne komunikacije s Narodnooslobodilačkom vojskom i drugim mjerama za izražavanje miroljubivih namjera“, rekao je dužnosnik.
Prema izvješću Federacije američkih znanstvenika (FAS) iz 2024., devet zemalja posjeduje ukupno 12.121 nuklearnu bojnu glavu, s Rusijom (5.580) i SAD-om (5.044) koji kontroliraju oko 88% globalnih zaliha. Kina, zajedno s Pakistanom, Indijom, Izraelom i Sjevernom Korejom, postupno povećava svoje nuklearne arsenale, što dodatno komplicira globalnu sigurnosnu dinamiku.
Otvori KEKS Pay
Što je u tim poremećenim glavama da u današnje vrijeme dovode u pitanje opstanak svijeta?