Ustavni stručnjak Mato Palić smatra da Vlada preuzimanjem organizaciji dočeka brončanih rukometaša u Zagrebu nije povrijedila Ustav ni pravo na lokalnu samoupravu. U razgovoru za Večernji TV novinarka Dea Redžić pitala ga je da obrazloži takav stav i osvrne se na pravno-političke peripetije koje su proslavu uspjeha hrvatskih rukometaša gurnule u drugi plan. Palić se pozvao na praksu Ustavnog suda prema kojoj ovlasti lokalne samouprave imaju zakonske granice i nisu imune na opći interes. Odbacio je teze o "državnom udaru" i "ustavnom ukusu" koje su u eter gurnuli predstavnici Grada Zagreba i opozicije, ocijenivši da su pravno neutemeljene. Palić je istaknuo da spor na relaciji Grada i Vlade smatra prvenstveno političkim te da bi Ustavni sud trebao razriješiti prijepor oko ovlasti. Podsjeća da je pozdrav "Za dom spremni", koji gradonačelnik Tomislav Tomašević problematizira kao ustaški, a zagrebačka Gradska Skupština zbog njegovog korištenja na prosinačkom koncertu u Areni zabranjuje Marku Perkoviću Thompsonu nastupanje u javnim prostorima Grada Zagreba u idućih pet godina, prema stavovima Ustavnog suda protuustavan, ali otvara pitanje razmjernosti takve mjere.
Jeste li pratili jučerašnji doček i kako ste ga doživjeli?
Gledao sam doček. Zanimalo me kako će izgledati kada se na glavnom zagrebačkom trgu pojave naši rukometaši nakon velikog sportskog uspjeha koji je u velikoj mjeri ostao u sjeni prijepora i neslaganja oko toga tko će pjevati na dočeku i svega što se oko toga zbivalo. Najmanje govorimo o uspjehu reprezentacije i o tome koliko je to dobro za sve nas i koliko trebamo biti ponosni, a previše se govori o pjevaču, o tome tko je čiju ovlast doveo u pitanje, je li prekršen Ustav, je li Vlada mogla donijeti takav zaključak i je li trebala suglasnost Grada Zagreba.
Može li Vlada, prema važećem ustavnom i zakonodavnom okviru, organizirati javni događaj na javnoj površini Grada Zagreba bez njihove dozvole ili je time povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu?
Moj stav, koji sam iznio i ranije, jest da Vlada zaključkom donesenim na jučerašnjoj telefonskoj sjednici nije prekršila Ustav Republike Hrvatske i nije dovela u pitanje pravo na lokalnu samoupravu koje pripada gradovima, općinama i županijama, pa tako i Gradu Zagrebu. U samom zaključku su navedeni pravne osnove, jedne strane odredbe Zakona o Vladi, a s druge odredbe Zakona o javnom okupljanju. Ne samo da Vlada može organizirati takvo okupljanje, nego to prema Zakonu o javnom okupljanju može učiniti i druga pravna ili fizička osoba. I ranije smo imali dočeke na Trgu bana Jelačića u kojima se Vlada pojavljivala kao jedan od organizatora zajedno s Gradom Zagrebom, bez prijepora kakve smo gledali jučer. Ovisno o sportu, uz Vladu je kao suorganizator znao biti i odgovarajući sportski savez.
Nema odredbi koje Vladi onemogućuju da preuzme organizaciju javnog okupljanja na površini Grada Zagreba bez njihove dozvole?
Nije ništa novo ni čudno da se Vlada pojavi kao organizator takvog događaja. Očito je ovaj put izostala suradnja koja bi se konkretizirala kroz tri suorganizatora. Sve se dogodilo bez Grada Zagreba, a Vlada i Hrvatski rukometni savez organizirali su doček na središnjem gradskom trgu.
Trg bana Jelačića je javna površina unutar grada Zagreba; Grad nije vlasnik te površine. Ona je po svojoj prirodi namijenjena svima, slobodnom kretanju građana, prometu tramvaja, dostavi itd. Ako bismo zauzeli stav da bez suglasnosti Grada Zagreba nije moguće organizirati takav doček, došli bismo do nelogičnog zaključka da bi bilo koja gradska vlast uskraćivanjem suglasnosti mogla onemogućiti Vladu u provedbi zakonitog zaključka. To je logički i pravno neodrživo, uzevši u obzir da je Vlada središnje tijelo državne vlasti, a gradonačelnik izvršna vlast na lokalnoj razini. Doček rukometne reprezentacije nije događaj isključivo lokalnog karaktera, nego je od nacionalnog interesa.
Dakle, nije došlo do povrede prava na lokalnu samoupravu?
Ne smatram da je došlo do povrede ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu. Postoji praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske, a najavljeno je da će se o tim prijeporima i očitovati, prema kojoj načelo lokalne samouprave ima granice definirane zakonom, a ovlasti lokalnih jedinica ne mogu biti imune na interese općeg značaja za sve građane Republike Hrvatske. Mislim da se možemo složiti da je doček nacionalne reprezentacije s uspjehom na Europskom prvenstvu događaj općeg interesa. Lokalna samouprava, koristeći svoje ustavne ovlasti, mora pronaći ravnotežu između svojih nadležnosti i općih interesa građana Republike Hrvatske.
Praksa jasno potvrđuje da su gradovi, općine i županije ustavna kategorija, kao i poslovi koje obavljaju, što uključuje komunalne djelatnosti. Međutim, dok se Ustavni sud službeno ne izjasni nakon pokretanja postupka, iznosit ćemo različita, pa i oprečna stajališta. Ustavni sud jedini je ovlašten službeno tumačiti Ustav Republike Hrvatske.
Znači li to da je pozivanje Vlade na državni interes kada je riječ o reprezentaciji pravno relevantno i može li to biti opasan presedan u kojem izvršna vlast "suspendira" pravo lokalne samouprave?
Ne može. Donošenjem zaključka i njegovom provedbom Grad Zagreb nije prestao biti ovlašten obavljati komunalne poslove. Vlada nije izmijenila ustavne odredbe o lokalnoj samoupravi. Budući da se nije mogao postići dogovor, a pri tom ne ulazim u to tko je trebao popustiti oko izvođača kojeg su tražili reprezentativci, odredbe o lokalnoj samoupravi ne smiju se tumačiti i primjenjivati tako da opstruiraju zakonit akt Vlade kao središnjeg tijela državne vlasti. Ako bismo dopustili takvu opstrukciju, bilo koja općina ili grad mogla bi po svom nahođenju blokirati odluku Vlade, što je pravno i logički neodrživo. Pretpostavljam da će se Ustavni sud, kada se očituje, kretati u tom smjeru.
Od predstavnika Grada te iz redova oporbe čuli smo razna tumačenja, uključujući pojam "ustavni ukus", koji su prema njihovom stajalištu vladajući prekršili jer nisu poštovali izbornu odluku građana. Kako to komentirate?
U Ustavu, Zakonu o lokalnoj samoupravi niti drugim relevantnim zakonima ne postoji pojam "ustavni ukus". Grad Zagreb je glavni grad svih nas, a gradonačelnik je gradonačelnik svih stanovnika Zagreba, neovisno o tome za koga su glasali ili jesu li apstinirali. Pozivanje na “ustavni ukus” dijela građana kojima ne bi bila po volji situacija u kojoj bi se kao izvođač pojavio Marko Perković Thompson nije pravni argument i ne bih ga posebno komentirao. To nije pravni pojam.
Čuli smo čak i ocjene da je riječ o državnom udaru. Je li to pretjerano?
To je sigurno pretjerano. Nije se dogodio nikakav udar na državu, niti na izabranu vlast na državnoj ili gradskoj razini. Riječ je o retorici politički motiviranoj, bez pravnog uporišta. Državni udar podrazumijeva nasilno rušenje legalno izabrane vlasti, protivno ustavnim procedurama. U ovom slučaju radi se o sjednici Vlade i zaključku koji je donesen, a to s državnim udarom nema veze.
Neki su komentirali i da je ovo početak kampanje za nadolazeće izbore. Što mislite o tome?
Koliko mi je poznato, ako ne bude iznenađenja, izbori za Hrvatski sabor trebali bi se održati početkom 2028., dakle za oko dvije godine. Neobično je ulaziti u kampanju toliko rano. Ne vidim motiv za prijevremene izbore s obzirom na to da je vlast potvrđena nedavno. Ne mislim da je riječ o kampanji, nego o postojećem prijeporu između vladajućih i oporbe u odnosu na konkretnog pjevača i njegov repertoar, posebno pjesmu Bojna Čavoglave s pozdravom o kojem se govori.
Osvrnimo se nakratko na odluku Grada Zagreba o petogodišnjoj zabrani korištenja javnih površina Marku Perkoviću Thompsonu zbog korištenja ustaškog pozdrava. Je li to pravno dopušteno u okviru upravljanja gradskom imovinom?
Odluku nisam vidio niti pročitao. Čuo sam za nju, među ostalim i preko izjava zastupnice Sandre Benčić, da se njome onemogućava nastup zbog ranijeg izvođenja pjesme "Bojna Čavoglave" s pozdravom ZDS. Teško mi je komentirati bez teksta odluke. Načelno, moglo bi se postaviti pitanje razmjernosti, bi li se cilj – da se to ne ponavlja – mogao postići blažom mjerom, primjerice vremenski kraćim ograničenjem.
Može li se to tumačiti kao udar na slobodu govora i može li odluka pasti pred Ustavnim sudom?
Da bi dospjela pred Ustavni sud, netko mora pokrenuti postupak. Najprije treba razjasniti je li uopće nadležan Ustavni sud ili Visoki upravni sud, jer potonji preispituje zakonitost određenih akata lokalne vlasti. Bez teksta odluke nezahvalno je prejudicirati. U određenoj mjeri takva odluka predstavlja ograničenje slobode izražavanja. Specifično je što je Visoki prekršajni sud u jednoj odluci zauzeo stav da u kontekstu izvedbe te pjesme i interakcije s publikom nema obilježja prekršaja, dok je Ustavni sud u drugim predmetima zauzeo stav da je pozdrav "Za dom spremni" protivan Ustavu zbog povezanosti s NDH. Ustavni sud je, primjerice, poništio odluku jedne općine o preimenovanju ulice u "10. travnja", što čini iznimno rijetko.
Je li "Za dom spremni" ustavno zabranjen pozdrav?
Mogu reći ono što je više puta ponovio Ustavni sud: taj je pozdrav protivan Ustavu Republike Hrvatske i kao takav neprihvatljiv. Dok je takav stav na snazi, moramo poštovati odluke Ustavnog suda, neovisno o osobnim mišljenjima.
Kako mislite da će se ova pravno-politička zavrzlama razriješiti?
Nadam se da će se Ustavni sud u skorijoj budućnosti izjasniti o ovoj situaciji i zauzeti jasan stav je li došlo do povrede prava na lokalnu samoupravu. Nažalost, prema dosadašnjoj praksi, kakav god bude stav, slijedit će optužbe da su suci pristrani. Tema se oko Marka Perkovića Thompsona i pozdrava periodično vraća – intenzivirana je od srpnja prošle godine nakon koncerta na Hipodromu, potom je splasnula i sada se opet aktualizirala. Stječe se dojam da nemamo drugih tema, a građani od toga nemaju koristi. Bilo bi bolje smiriti tenzije, pokazati spremnost za dijalog i uložiti više energije u ono što je vezano za opće dobro i kvalitetu života svih građana.
Otvori KEKS Pay
Jasno je da je nacionalni interes i da je Jelačičev trg trg svih Hrvata gdje se Hrvati okupljaju desetlječima. Strašno je čitati nervozne i primitivne komentare ovih progresivnih i jako školovanih progresivaca