HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol komentirao je jučer u programu Večernjeg TV odluku kojom je Hrvatska odbila poziv američkog predsjenika Donalda Trumpa u njegov Odbor za mir. Sokol naglašava kako je Europska unija okvir u kojem djeluje i treba djelovati Hrvatska kojoj je, kaže, u interesu da EU bude što jača.
"Bilo kakvi pokušaji izvana da se oslabi europska integracija Hrvatskoj nisu u interesu, jer bi razbijanje EU dovelo samo do toga da bismo bili na vjetrometini velikih stranih sila poput Rusije, Kine, turske, arapskih zemalja, i svih drugih koji imaju svoje geopolitičke interese u ovom prostoru", naglasio je Sokol. Iako procjenjuje da Trumpov Odbor za mir nije usmjeren prema slabljenju EU, naglašava kako su hrvatski prioriteti trenutno nešto drugo, prije svega jačanje europske strateške autonomije.
Kad je riječ o budućnosti NATO saveza nakon razmirica oko Grenlanda, Sokol ističe kako EU želi opstanak Saveza, ali kako će to prvenstveno ovisiti o drugoj strani, odnosno o pozicijama SAD-a. Na kritike da se krupne vanjskopolitičke odluke donose bez konzultacija s predsjednikom države Zoranom Milanovićem, Sokol tvrdi kako Vlada čitavo vrijeme odlučuje u skladu sa svojim ovlastima.
"Ne možete zakonom regulirati baš svaki detalj, tko koga prvi treba nazvati itd. To je jednostavno nemoguće", govori Sokol, uvjeren kako problemi u komunikaciji zapravo kreću s Pantovčaka.
"Glavni problem je što predsjednik voli koristiti vanjsku politiku jer nema previše drugih ovlasti na temelju kojih bi dobivao unutarnjopolitičke bodove", tvrdi Sokol i podsjeća na Milanovićeve poruke kako hrvatski vojnici neće u Ukrajinu, iako su, kaže, i Vlada i HDZ jasno komunicirali da slanje vojske u Ukrajinu nije opcija.
Tvrdi i kako Milanović, osim na osobnoj, radi i na dizanju popularnosti SDP-a, pri čemu se ne libi ni prekršiti Ustav. U takvoj situaciji je, kaže, teško uspostaviti povjerenje. Ne misli, međutim, da je HDZ izišao iz okvira Ustava kada je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda uvjetovao dogovorom oko ustavnih sudaca.
"Ja bih postavio obrnuto pitanje, kako je moguće da da oporba blokira imenovanje novih ustavnih sudaca", uzvraća Sokol, uvjeren kako je namjera oporbe, bez obzira na to što sudjeluje u pregovorima, zapravo blokada tog procesa.
"Njihov je cilj da sadašnje stanje ostane trajno ili da suci koji su svjetonazorski bliže ljevici budu većina u Ustavnom sudu, iako je normalno da vladajuća većina predlaže ustavne suce koji su svjetonazorski bliže njoj, koji su konzervativno, demokršćanski, orijentirani", rekao je Sokol, koji ne vjeruje u SDP-ova zaklinjanja da želi neovisne i nepristrane suce jer se, kaže, toj stranci nikad do sada nije omaklo da predloži nekog ustavnog suca konzervativnog svjetonazora.
Na dodatno pitanje što s tim procesom ima Vrhovni sud, naglašava kako parlamentarna većina i tu ima pravo odlučiti koga će podržati, a koga neće.
"Imali smo već situaciju da se s lijeva kršio pravni poredak RH, sjetimo se kandidature Zlate Đurđević", rekao je Sokol, koji ne vidi problem u vezivanju imenovanja u Ustavnom i Vrhovnom sudu i tvrdi kako njegova stranka time želi upravo odblokirati imenovanja i na jednom i na drugom sudu, kako se ne bi dogodilo da Ustavni sud dođe u pat-poziciju u kojoj zbog jednakog broja sudaca lijevoliberalnog i konzervativnog usmjerenja ne bi mogao donositi odluke.
Govoreći o izvješću o kritičnim lijekovima, koje mu je prije desetak dana s više od 500 glasova "za" prihvatio Europski parlament, Sokol pojašnjava kako sada slijede pregovori s Vijećem, gdje je za očekivati otpor velikih članica oko mehanizma solidarne redistribucije. Riječ je o mogućnosti zajedničke nabavke najmanje pet manjih zemalja uz pomoć Europske komisije, kako bi mogle konkurirati većim tržištima, što znači i nižu cijenu lijekova.
"Ono što je posebno kontroverzno, gdje smo posebno stali na žulj nekim velikim državama, je pitanje redistribucije zaliha. Jer, vi danas imate situaciju nestašice pojedinih lijekova u nekim državama, inzulina, nekih antibiotika ili fiziološke otopine. Jedan od uzroka je što velike države gomilaju na svojim zalihama mnoge lijekove, neki čak za šest mjeseci unaprijed i to direktno pridonosi nestašicama u drugim, obično manjim državama. E sad, ono što mi uvodimo je da da se uvede jedinstven europski sustav kontrole, da se vidi tko gomila, što se izričito zabranjuje. Odnosno, propisuje se da se ne smiju stvarati zalihe na štetu drugih država i to će se kontrolirati na razini Europske unije. Dakle, ne može, recimo, Njemačka kupiti sve zalihe inzulina i da onda ništa ne ostane drugima", rekao je, među ostalim, Tomislav Sokol.
Otvori KEKS Pay
