U 15 godina postojanja Udruga Tvorum udomila je 93 tvora. To je službeni broj, no pomogli su stotinama životinja. I ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim državama. Dugo već surađuju sa slovenskom udrugom Zverinice, a često im se javljaju i vlasnici tvorova iz Srbije i BiH tražeći pomoć.
– Prikupljali smo i slali donacije hrane, lijekova i potrepština vlasnicima tvorova u Ukrajini, a jednog tvora primili smo na skrb, Kitsyk je s obitelji u Hrvatsku došao iz Kijeva. Proljetos smo na izložbi tvorova u Češkoj, na kojoj smo sudjelovali s kolegama iz Slovenije, predstavili svoju udrugu ljubiteljima tvorova iz Poljske, Italije i Švedske. Iznimno dobro surađujemo s Veterinarskim fakultetom, na kojem studentima dajemo priliku da na vježbama upoznaju tvorove kao vrstu i veterinarske pacijente – govori nam Petra Logožar Mlinarić, predsjednica Udruge. Iako im je svako udomljavanje posebno i drago, jedno ipak ističu.
– Krajem 2023. stupila sam u kontakt s djevojkom koja se više nije mogla brinuti o svom četverogodišnjem tvoru i donijela je najbolju odluku za njega, odlučila je udomiti ga. Pozvala sam ih k nama, naša penzionerka Oona nedugo prije toga ostala je sama. Tako su nas Ivana i njen Piksi posjetili početkom prosinca, a nakon dva druženja on je ostao kod nas. Kad je Piksi prvi puta vidio Oonu, ostao je potpuno zapanjen i fasciniran, mislim da je to bila ljubav na prvi pogled. Proveli su zajedno prekrasnih gotovo godinu dana, morali smo se s njim oprostiti prošle godine zbog limfoma. Bez obzira na to što strašno boli kada tvorić ne doživi svojih knjiških osam godina, vrijeme koje provede u sreći s pripadnicima svoje vrste te u dobrim uvjetima je neprocjenjivo – objašnjava. Trenutačno nemaju ni jednog tvora kojem traže dom. I njima to zvuči gotovo nevjerojatno.
Igra tvorova– Želim vjerovati da je to posljedica dobrog informiranja vlasnika prije nabave pa je manje neželjenih i neshvaćenih, no vjerujem da je tome kumovao pad ponude tvorova uslijed zabrane prodaje u trgovinama – ističe. Upravo je Tvorum žestoko i argumentirano branio zabranu prodaje tvorova u trgovinama, što je regulirano i Zakonom o zaštiti životinja.
– Gotovo svakodnevno imamo nekoliko upita. Većina traži informacije udomljava li se neki tvor, gdje nabaviti tvora ili želi čuti naše mišljenje o pojedinom uzgajivaču s kojim su kontaktirali vezano uz nabavu tvora. Ostatak, otprilike četvrtina upita, ljudi su koji već imaju tvora ili više njih te aktivno traži savjete o zdravlju, prehrani, ponašanju ili preporuku za veterinara – govori nam i dodaje da je još uvijek više onih koji se zalete i nabave tvora od onih koji se dovoljno dobro informiraju prije nabave, ali situacija je puno bolja nego prije desetak godina.
– Mnogi se i informiraju, ali često iz izvora koji godinama nisu pratili novosti u veterinarskoj zaštiti zdravlja tvorova. Tu mislim prije svega na kemijsku kastraciju kao zamjenu za kiruršku te na sirovu balansiranu i raznoliku prehranu ovih malih mesoždera. Direktan rezultat zabrane prodaje tvorova u trgovinama za kućne ljubimce definitivno je manji broj tvorova kao ljubimaca jer ipak nisu dostupni svakome tko ih vidi i poželi. Samim time, manje je i kućnih legala, koja su često bila posljedica ishitrenih i neinformiranih kupnji tvorova u trgovinama – objašnjava Petra. Prema njihovim saznanjima, u Hrvatskoj su tri registrirane uzgajivačnice malih životinja koje uzgajaju i tvorove, ali im to, na sreću, nije primarni izvor prihoda.
– Oni uglavnom prodaju preko usmenih preporuka ili na internetskim oglasnicima. Većina je spremna pomoći savjetima, no ni sami još uvijek nisu dovoljno educirani. Vrlo često jave nam se ljudi koji su od njih nabavili tvorove i traže savjete o adekvatnoj prehrani, uvjetima, cijepljenju i svemu bitnom za njihovu dobrobit – govori nam te dodaje da postoje i pojedinci koji imaju registrirani uzgoj, npr. pasa, ili nemaju ništa registrirano. Oni kao "hobisti" imaju kućna legla, a prodaju putem prikrivenog oglašavanja na društvenim mrežama ili na slične vrlo rubne načine.
– Zovemo ih štanceri, većina ih jako dobro pleše na rubu zakona i izuzetno im je teško stati na kraj. Srećom, tko god je jednom uzeo tvora iz takvih uvjeta, najčešće više nikad na to ne pomisli. Često nam se ti vlasnici jave duboko potreseni uvjetima u kojima se tvorovi nalaze, načinom komunikacije. Pomognemo im koliko možemo. Najgore je što kupci vide samo onaj opeglani, marketinški dio, dok je pravi horor iza toga – objašnjava P. Logožar Mlinarić i ističe novi cilj Udruge.
– Radit ćemo na tome da se izjednači uzgoj i prodaja tvorova s uzgojem i prodajom pasa prema zakonu. To bi značilo da se pri oglašavanju tvorova za poklon ili prodaju mora navesti mikročip tvora, mikročip majke tvorova te registarski broj iz upisnika uzgajivača pri Ministarstvu poljoprivrede. Za pojedinca i za oglašivača koji objavljuje tvorove bez čipova treba biti propisana kazna. Uz to, svi objekti u kojima se drže tvorovi za uzgoj namijenjeni prodaji moraju biti registrirani. To je još jedan vrlo važan aspekt dobrobiti tvorova kao ljubimaca u Hrvatskoj. Vjerojatno je u Hrvatskoj sada manji broj tvorova, no vjerujem kako im je kvaliteta života puno bolja nego prije zabrane prodaje u trgovinama. Na kraju krajeva, poanta bi trebala biti u kvaliteti, a ne kvantiteti – ističe.