Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je pozivnicu da sudjeluje u novom Trumpovom projektu "Vijeća za mir u Gazi", priopćio je Kremlj. Nadodali su da Moskva još uvijek proučava detalje ovog projekta kojeg je još prošlog tjedna predstavila Trump administracija. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je poziv došao diplomatskim kanalima te da će se morati još dodatno čuti sa američkim partnerima zbog ove inicijative te ju detaljnije proučiti. Ova inicijativa izazvala je niz reakcija od svjetskih čelnika.
Rusko priopćenje odnosi se na novoosnovano tijelo koje Bijela kuća naziva Odborom za mir, a čija je zadaća nadzirati prijelaznu administraciju u Gazi nakon prekida vatre. Na čelu odbora nalazi se sam Trump, dok izvršni odbor čini još 11 članova, među kojima su i njegov posebni izaslanik Steve Witkoff, poznat po sudjelovanju u naporima za mir u Ukrajini, ali i kontroverznim posjetima Moskvi, američki državni tajnik Marco Rubio te bivši britanski premijer Tony Blair. Također su upućeni pozivi 60 čelnika diljem svijeta, među kojim uz Europsku komisiju i Orbanova Mađarska. Poziv daje mogućnost članovima na trogodišnje članstvo, a za trajno članstvo potrebno je uplatiti milijardu dolara. Amerikanci su naglasili da će taj iznos biti iskorišten za obnovu Gaze.
Iako Kremlj nije izravno komentirao financijske uvjete sudjelovanja, u diplomatskim krugovima već se postavlja pitanje može li se ovakva inicijativa uopće smatrati inkluzivnim mirovnim okvirom ili se radi o mehanizmu koji daje prednost političkim i financijskim saveznicima Washingtona.
U međuvremenu, neke države već su potvrdile sudjelovanje. Predsjednik Kazahstana prihvatio je poziv, prema navodima njegova glasnogovornika, čime se pridružio Mađarskoj i Vijetnamu, koji su svoju odluku objavili tijekom vikenda. Poziv je, prema pisanju britanskih medija, upućen i britanskom premijeru Siru Keiru Starmeru, koji je u ponedjeljak izrazio potporu američkom angažmanu u razvoju druge faze plana prekida sukoba u Gazi.
Starmer je izjavio da London pozdravlja Trumpov fokus na očuvanje primirja i prijelaz na drugu fazu, naglasivši da je Ujedinjeno Kraljevstvo otvoreno za konstruktivno sudjelovanje. Ta druga faza američkog, 20-točkastog plana predviđa pomak s pukog prekida vatre prema demilitarizaciji Gaze, uspostavi tehnokratske uprave i početku opsežne obnove ratom razorenog područja.
U sklopu tog plana imenovan je i zapovjednik Međunarodnih stabilizacijskih snaga, multinacionalne formacije koja bi na terenu trebala nadzirati i jamčiti poštivanje prekida vatre, a tu je dužnost preuzeo general-bojnik Jasper Jeffers. Paralelno se formira i privremena civilna vlast u Gazi, Nacionalni odbor za administraciju Gaze, na čijem je čelu dr. Ali Sha’ath, kojega Trumpova administracija opisuje kao široko cijenjenog tehnokrata.
I dok Washington tvrdi da se radi o realističnom i odlučnom koraku prema dugoročnom rješenju sukoba, skeptici upozoravaju da kombinacija sigurnosne kontrole, političkog upravljanja i financijskih uvjeta za sudjelovanje može dodatno produbiti podjele unutar međunarodne zajednice. Odluka Moskve hoće li se pridružiti ovom formatu ili ostati po strani mogla bi pritom imati znatno šire posljedice, ne samo za budućnost Gaze, nego i za ionako krhke odnose između Rusije i Sjedinjenih Država.
Otvori KEKS Pay
