Danas u Davosu počinje ovogodišnji Svjetski gospodarski forum, na koji u srijedu stiže i američki predsjednik Donald Trump. S obzirom na to da će Davos ove godine ugostiti i brojne europske čelnike, među kojima će biti i premijer Andrej Plenković, bit će to prvi susret Trumpa i njegovih europskih „saveznika“ uživo nakon što je Trump tijekom proteklog vikenda Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Finskoj, a riječ je o zemljama koje su poslale svoje vojnike na Grenland, zaprijetio uvođenjem 10-postotnih carina od 1. veljače, a zatim i 25 posto od 1. lipnja. Trump europskim zemljama prijeti kaznenim carinama sve dok se ne prestanu protiviti njegovoj namjeri kupnje Grenlanda, nakon čega je ubrzo uslijedio i europski odgovor. Europa najavljuje uvođenje oštrih protumjera, među kojima se, uz uzvratne carine, spominje i aktivacija tzv. trgovinske bazuke, odnosno europskog instrumenta protiv prisile, koji dosad nikad nije bio aktiviran.
Vjerojatno je pretjerano reći da je ovogodišnji Davos – čije će se rasprave ove godine, pomalo cinično s obzirom na trenutačno stanje u svijetu, odvijati pod temom „Duh dijaloga“ – posljednja prilika za spašavanje transatlantskog saveza, s obzirom na to da je sada za to prekasno, o čemu svjedoči trenutačni stupanj nepovjerenja između europskih prijestolnica i Washingtona nakon Trumpovog korištenja carina kao sredstva političkog pritiska i ucjene, što je posljednjih dana obeshrabrilo i najveće transatlantske vjernike na europskoj strani, koji su proteklih mjeseci živjeli u iluziji da će beskrajno ulizivanje i podmićivanje Trumpa očuvati transatlantsko savezništvo i spasiti Europu. Stvari su već otišle predaleko i malo je vjerojatno da će se Danci i Europljani sada odjednom predomisliti i prepustiti Grenland Trumpu, premda je na izvanrednom nedjeljnom zasjedanju predstavnika članica EU u Bruxellesu dogovoreno da će EU s aktivacijom najtežih mjera najprije pričekati stupanje na snagu novih Trumpovih kaznenih carina, vjerojatno iz taktičkih razloga, otvarajući time prostor za „diplomatska rješenja“.
Upravo je Davos zadnja prilika za takva rješenja, no ta se rješenja u sadašnjim okolnostima zapravo svode na sprečavanje totalnog trgovinskog rata između Europe i SAD-a, koji bi ozbiljno naškodio ne samo Europi, nego i Sjedinjenim Državama, iako se na temelju Trumpovih izjava ne može steći taj dojam. Međutim, aktivacija europske trgovinske bazuke i eventualno zatvaranje europskog tržišta za Sjedinjene Države, a to bi zasigurno bila jedna od posljedica američke protupravne aneksije Grenlanda, snažno bi pogodile SAD, baš kao što bi takva mjera, s obzirom na isprepletenost dvaju tržišta i povezanost dobavnih lanaca, pogodila i Europu. Europske bi zemlje u najgorem scenariju mogle zamrznuti financijsku suradnju i početi rasprodaju američkih obveznica, što bi automatski dovelo do pada vrijednosti dolara, krize u bankarskom sustavu i skokom troškova zaduživanja, s posljedicama težim od financijske krize 2008. godine. Bio bi to šok za američko tržište kakav se ne pamti u modernoj povijesti, a Trumpova Amerika, čija se globalna moć i danas temelji na povjerenju u američki dolar, suočila bi se s inflacijom, bijegom kapitala i tržišnim kolapsom.
Trump želi spriječiti jedinstvenu reakciju Europe pokušavajući izazivati podjelu Europe. Zbog toga je i najavio sankcije samo za osam europskih zemalja, iako u EU nije moguće uvesti pojedinačne sankcije članicama EU, s obzirom na to da su carine u nadležnosti EU, pa tako Europska unija kao cjelina ima jedinstvenu carinsku stopu za treće zemlje, kao i za SAD. Trump, međutim, nastoji posvađati i podijeliti članice na one koje su sankcionirane te na one koje nisu, želeći izazvati raskol i spriječiti zajedničku reakciju, budući da EU na Trumpove kaznene carine može odgovoriti samo kao cjelina. O tome će zasigurno biti riječi i u Davosu, s obzirom na to da Trump u luksuzno švicarsko zimovalište stiže s brojnom delegacijom u kojoj su, sigurno ne slučajno, i ministar financija Scott Bessent, ministar trgovine Howard Lutnick, državni tajnik Marco Rubio i posebni izaslanik Steve Witkoff. Ako Trump u Davosu ne promijeni ton i ne odustane od kaznenih carina, to će značiti preusmjeravanje američke trgovinske politike od nekadašnjeg partnerstva i najbližeg savezništva prema antagonizmu i eskalaciji. Međutim, čak i kada bi bio postignut dogovor, pitanje je koliko bi takav dogovor potrajao, s obzirom na to da je i posljednji europsko-američki dogovor postignut krajem prošlog srpnja u Trumpovom golf odmaralištu u Škotskoj Trump prekršio i prije nego što je u cijelosti stupio na snagu.
Nepovjerenje između europskih prijestolnica i Bruxellesa na jednoj te Washingtona na drugoj strani toliko je da ništa više ne može spriječiti ono što je već započelo – stvaranje novog zapadnog sigurnosnog saveza, ali ovaj put bez Sjedinjenih Država, što je prvi slučaj poslije Drugog svjetskog rata da se u Europi o novim sigurnosnim aranžmanima razgovara bez Washingtona. Baš kao što smo to u Večernjem listu posljednjih mjeseci više puta najavljivali, na temeljima Koalicije voljnih za Ukrajinu, koja funkcionira bez Sjedinjenih Država, započelo je radikalno sigurnosno preoblikovanje Zapada. Politico piše da su savjetnici za nacionalnu sigurnost iz 35 zemalja u stalnom kontaktu i da se redovito sastaju i komuniciraju putem neformalnih kanala, s visokom razinom međusobnog povjerenja, što nam je i potvrđeno iz europskih diplomatskih izvora. Na sličan način komuniciraju i čelnici europskih zemalja, razgovarajući o budućim koracima u stvaranju novog sigurnosnog saveza, bez Amerike, što je nesumnjivo najbolji i najracionalniji europski odgovor na situaciju u kojoj se Europa našla. Zapad će preživjeti, ali Sjedinjene Države više neće biti na njegovom čelu.
Otvori KEKS Pay
EU treba odgovoriti cvrsto i odlucno