Prema nacrtu povelje koji je procurio u medije, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra uspostavu Vijeća za mir u Gazi, no dokument otkriva da se iza deklarativnog cilja stabilizacije i mira krije i snažna financijska logika. Ideja da se međunarodni angažman uvjetuje visokim novčanim doprinosima izazvala je zabrinutost diplomata i saveznika, koji upozoravaju da bi se humanitarna i sigurnosna kriza u Gazi mogla pretvoriti u svojevrsni biznis. Prema tom konceptu, sudjelovanje država ne bi se temeljilo isključivo na političkoj odgovornosti i međunarodnom pravu, već na sposobnosti plaćanja, čime se, tvrde kritičari, mir komercijalizira, a uloga postojećih multilateralnih institucija potiskuje u drugi plan.
Dokument predviđa da je Trump pozvao oko 60 zemalja da se pridruže Vijeću za mir u Gazi, uz obvezu uplate milijarde dolara u gotovini kako bi se članstvo produljilo na razdoblje dulje od tri godine. Članstvo bi u pravilu bilo ograničeno na tri godine od stupanja povelje na snagu, s mogućnošću produljenja isključivo odlukom američkog predsjednika. Ipak, to se ograničenje ne bi primjenjivalo na zemlje koje u prvoj godini provedbe povelje uplate više od milijardu dolara.
U tom je kontekstu glasnogovornik pakistanskog Ministarstva vanjskih poslova objavio da je premijer Shehbaz Sharif primio službeni poziv Donalda Trumpa za pridruživanje Vijeću. Islamabad je poručio da će nastaviti sudjelovati u međunarodnim naporima za postizanje mira i sigurnosti u Gazi, uz naglasak na trajno rješenje palestinskog pitanja u skladu s rezolucijama Ujedinjenih naroda. Kanadski premijer Mark Carney također je potvrdio primitak poziva, istaknuvši da će Kanada učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se ublažila patnja u Pojasu Gaze, ali je naglasio da se financijski i operativni detalji inicijative još uvijek razmatraju.
Istodobno, više je vlada izrazilo ozbiljan oprez, upozoravajući da bi novo vijeće moglo potkopati ulogu Ujedinjenih naroda i postojeći međunarodni poredak. Jedan diplomat inicijativu je opisao kao “Ujedinjene narode u Trumpovom stilu”, lišene temeljnih načela Povelje UN-a. Tri zapadna diplomata upozorila su da bi, ako se pokrene u sadašnjem obliku, vijeće moglo otvoriti presedan u kojem se globalna sigurnost veže uz financijske uvjete i političku volju jednog centra moći.
Pozivi su, među ostalima, upućeni Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Australiji, Kanadi, Europskoj komisiji te ključnim državama Bliskog istoka. Bivši britanski premijer Tony Blair, imenovan u izvršni odbor Vijeća za mir kojim predsjeda Trump, distancirao se od zahtjeva da zemlje plate milijardu dolara za trajno članstvo. Njegov glasnogovornik poručio je da Blair nije sudjelovao u definiranju kriterija članstva niti financijskih uvjeta, te da se sva pitanja vezana uz naknadu trebaju uputiti Trumpovoj administraciji. Izvori upoznati s procesom navode da će dio država vjerojatno odbiti sudjelovanje upravo zbog financijskih uvjeta, dok bi druge mogle načelno pristati na članstvo, ali bez prihvaćanja obveze plaćanja, što dodatno dovodi u pitanje održivost i stvarne motive ove inicijative.
Otvori KEKS Pay
UN treba premestiti na Greland ili na Majorku