Dovršen je projekt i priprema dokumentacije te natječaja za gradnju nove bolnice u Bjelovaru za što će tamošnji župan Damir Bajs tražiti potporu Vlade RH. Velika zdravstvena investicija jedan je od projekata Bjelovarsko-bilogorske županije koja, kako kaže njezin župan u ovom razgovoru, svaku četvrtu kunu izdvaja za školstvo, otvorila se zelenoj energiji i ulaganjima te do kraja godine očekujemo stavljanje u funkciju pruge koja će ih približiti Zagrebu na manje od sat vremena. Vođenje županije Bajs ocjenjuje kao najizazovniji posao u dosadašnjem političkom angažmanu u kojem je bio ministar i saborski zastupnik jer, kako kaže, radiš konkretno za svoj kraj i ljude te se rezultati vide.
Bjelovarsko-bilogorska županija priprema se za veliku investiciju u zdravstvenom sustavu, izgradnju nove bolnice?
Bjelovarska bolnica ima sjajnu tradiciju iz 18. stoljeća, jedna je od najstarijih bolnica. Naravno, naš problem je jednostavan – uz tu tradiciju idu i zgrade iz 18., 19. i 20. stoljeća. Ono što nedostaje nova je suvremena zgrada sa standardima 21. stoljeća i to je ono što želimo napraviti. Ovog trenutka to je tek treća opća bolnica koja bi se uopće napravila u Hrvatskoj. Nikakvim drugim radnjama ne može se promijeniti paviljonski tip bolnice, pacijenti moraju na preglede ići preko bolničkog kruga u kolicima, neovisno o vremenu, i na plus 30 i po zimi, te je za današnje standarde to neprihvatljivo. Jedan veliki projekt to može promijeniti, izgradnja bolnice koja pokriva gotovo 130 tisuća osiguranika.
U kojoj je trenutačno fazi cijeli taj projekt?
Ovog smo trenutka u fazi javnog natječaja na koji su došle četiri ponude. Za sada smo osigurali 165 milijuna kuna; 70 milijuna kuna iz fondova EU, a dio kreditom za koji mi jamčimo. S obzirom na promjene, kad govorimo o cijenama građevinskih radova, bolnica je izlicitirana za cijenu od 272 milijuna kuna tako da nam nedostaje 108 milijuna kuna te ćemo sufinanciranje zatražiti, po primjeru drugih bolnica, od države. Primjerice, pulska bolnica dobiva 75 posto ukupnog troška od Vlade RH što znači da ćemo mi tražiti da se barem ovaj dio na isti način tretira.
Idete s tim zahtjevom prema Vladi?
Poslat ćemo zahtjev Vladi. S obzirom na to da su otvorene ponude, znamo o kojim se sredstvima radi. Ovo je, neovisno o namjeni, najskuplji projekt visokogradnje koji je raspisan za ovu i iduću godinu. Od četiri ponude tri su hrvatskih tvrtki i jedna iz Kine. Da bi se napravila praktički nova zgrada bolnice, odnosno cijeli projekt, treba ustrajnost, mijenjaju se standardi u tijeku projektiranja promjenom propisa, zdravstvo napreduje pa se tako u hodu mijenjaju i kriteriji. I, naravno, vjerojatno je zbog toga ovo tek treća opća bolnica. Vodio sam to niz godina kao župan, sada smo pred realizacijom i imamo zajedničku političku potporu oko krucijalnog projekta naše županije i drugih županija iz kojih nam dolaze pacijenti. Nije bilo lako doći do ovoga, imali smo niz prepreka. Sada želimo početak gradnje. Skupština je prvi put donijela jednoglasnu odluku da zatražimo sredstva od Vlade kako bismo na temelju istovjetnih kriterija i mi mogli dobiti sredstva, da ne budemo jedini koji rade isključivo sami kao vlasnici. Nadam se da će to biti prihvaćeno jer radi se zapravo o tek pet milijuna kuna godišnje od 2022. godine, ne tražimo da se odmah daju sredstva, nego da Vlada sufinancira kredit. Mislim da to nije zahtjev koji država ne bi mogla prihvatiti. I time će pomoći i nama kao i drugima. Mislim da je naš prijedlog racionalan, da neće previše opteretiti Vladu, a nama će omogućiti novu bolnicu. Neovisno o stavu Vlade, ako treba, u cijelosti će investiciju pokriti županijski proračun jer jedan tako važan projekt radi se jednom u sto godina i nema alternativu.
Kako stojite sa zdravstvenim kadrom i hoće li imati tko raditi u novoj bjelovarskoj bolnici?
Naši ljudi sada zapravo rade u montažnim zgradama montiranima prije 70 godina koje su apsolutno neprimjerene. Nikakve male dogradnje ne mogu promijeniti to stanje. Nipošto nismo izuzeti od posljedica nedostatka liječnika i općenito zdravstvenog kadra. Županija ima prvi trajni program koji ide prema tome da omogući ostanak liječnicima u našoj bolnici ili da ih privuče ako žele raditi na području naše županije. Izdvojili smo za ovu godinu oko milijun kuna, a specifično je da je program trajan. On je koncipiran kao poziv, a ne natječaj, što znači da se bilo tko bilo kad može javiti. Napravljen je sa strukom, s predstavnicima i liječnika i sestara i farmaceuta, a radi se o sufinanciranju stambenih kredita, subvencioniranju podstanarstva i stručnom usavršavanju. Dosad imamo 90-ak zahtjeva, potpisanih je 70 ugovora, a uskoro ćemo i ostale potpisati. Projekt je zaživio, uspjeli smo povećati broj liječnika u našoj bolnici sa 71, koliko smo zatekli kada nam je država vratila bolnice, na 78 i više od 50 specijalizanata.
Kakvo je stanje u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije?
Tu i tamo smo prvi, a u nizu stvari smo drugi u Hrvatskoj. Kada govorimo o gospodarstvu, imamo četiri godine zaredom porast bruto nacionalnog dohotka. I drugi smo po tome u Hrvatskoj. Ispred nas je Krapinsko-zagorska županija, moramo se još malo potruditi da preskočimo to jedno mjesto. Budući da se BDP ovog trenutka objavljuje sa zakašnjenjem za županije, nama je bitno da se to nastavlja i u 2018. Broj zaposlenih je porastao za 913 osoba i bilježimo porast plaće za 14,2 posto u jednoj godini. Investicije naših poduzetnika lani su bile 400 milijuna kuna, a u 2019. računamo da će biti milijarda.
U čemu ste još, kako kažete, drugi u Hrvatskoj?
Drugi smo po ulaganju u školstvo, imamo više od 12 škola koje su energetski obnovljene i svaka četvrta kuna iz županijskog proračuna ide u školstvo. S obzirom na to da imamo proračun od 635 milijuna kuna, to je znatan iznos, a to se vidi po tome što smo i drugi po povlačenju sredstava iz fondova EU za energetsku obnovu. Samo u školstvu ćemo obnoviti 44 objekta za koja će se u konačnici izdvojiti 160 milijuna kuna. Napravit ćemo i centar kompetencija za ovaj dio Hrvatske, za zdravstvo i gradit ćemo novu glazbenu školu, tek treću isto tako u Hrvatskoj. Gotova je pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec, jedina u 65 godina koja je napravljena i pruga koja će pomoći našoj županiji da izađe iz svojevrsne prometne izoliranosti jer, nažalost, nismo ni željezničkim ni cestovnim pravcima povezani s metropolom na odgovarajući način. Građevinska dozvola dobivena je 2003. i dosad je trebalo da dobijemo prugu koja će biti u funkciji krajem godine, barem prema informacijama iz HŽ-a, i bit ćemo na sat vremena udaljenosti sa Zagrebom. A Županija će dati potpore za uvođenje novih linija.
Što su glavna ulaganja u ovoj županiji, kada govorite o tolikom iznosu?
Imamo znatna ulaganja u zelenu energiju jer pratimo zahtjeve gospodarstva pa smo, primjerice, jedna od županija koja je zapravo ukinula sve administrativne zabrane i ograničenja koji su onemogućavali ulaganja u zelenu energiju. Imamo ove godine bioelektranu u koju se ulaže 250 milijuna kuna.
Bolnica u Bjelovaru, pogotovo odjel kirurgije i tzv. Vila Marija, više nalikuju šekretu neke pašalučke željezničke postaje nego medicinskoj ustanovi nekog srednjoeuropskog grada. A kakvi tek "stručnjaci" unutra rade, ajme majko! Sve što valja već je odavno pobjeglo u Zagrebb ili inozemstvo tako da je stanovništvo ostalo na milost i nemilost paraliječnika poput znamenitog bjelovarskog "doktora smrti". Uglavnom se liječenje svodi na moljenje dragom Bogu, a osnova zdravstvenog osiguranja glasi "plati ili krepaj"... Zanimljiva je konstatacija ovog lika sa slike kako su "osigurana" sredstva za gradnju nove bolnice i to 165 milijuna kredita, 70 milijuna iz fondova EU, a ostatak valjda milostinjom kao i uvijek... Uglavnom, od vlastitog rada i sredstava ovi političari i "stručnjaci" u Bjelovaru očito nisu u stanju sagraditi niti kokošinjac. Samo da napomenem da bolesnici u Bjelovaru moraju u bolnicu ponijeti vlastiti toalet-papir ako su stacionirani ili donijeti vlastite baterije ako su naručeni na pregled srca... Svi navodi su iz vlastitog iskustva.