Rusko gospodarstvo ove se godine suočava sa sve većim problemima, inflacija izmiče kontroli, proračunski deficit raste, a prihodi od nafte i plina postupno se smanjuju. Glavni razlog je golema vojna potrošnja povezena s ratom u Ukrajini, no unatoč svemu, ekonomski pritisci zasad nisu dovoljni da bi Moskva promijenila svoju ratnu strategiju. Iako je gospodarski rast znatno usporio, analitičari procjenjuju da Rusija još uvijek ima dovoljno financijske snage da nastavi rat u sadašnjem intenzitetu. Prema njihovim procjenama, Kremlj bi, uz postojeće zapadne sankcije, mogao izdržati još nekoliko godina bez ozbiljnijih unutarnjih potresa.
Kako navodi CNN u svojoj analizi, rusko gospodarstvo trenutačno nije u stanju koje bi predsjednika Vladimira Putina natjeralo na pregovore. Stručnjaci ističu da situacija nije katastrofalna, već „upravljiva“, što Moskvi omogućuje da nastavi financirati ratne operacije. Zapadne sankcije, iako snažne, nisu uspjele zadati presudan udarac ruskom energetskom sektoru. Dok god Rusija izvozi naftu po relativno stabilnim cijenama, novca za rat, prema procjenama analitičara, neće nedostajati. Povijest pokazuje da je Rusija bila spremna na nepovoljan mir tek u trenucima dubokog gospodarskog sloma, no trenutačno je, upozoravaju stručnjaci, daleko od takvog scenarija.
Teret rata sve se više prebacuje na rusko društvo. Povećani su porezi na dobit i dohodak, rastao je PDV, a građani se suočavaju s rastom cijena, osobito uvozne robe. Ipak, za razliku od zapadnih zemalja, visoka inflacija u Rusiji zasad ne izaziva masovno nezadovoljstvo, dijelom zbog dugogodišnjeg iskustva s poskupljenjima, ali i zbog snažne državne kontrole i propagande. Rusija danas gotovo 40 posto proračuna troši na vojsku i ratne aktivnosti. Takva potrošnja stvorila je i novu skupinu "ratnih pobjednika", obrambenu industriju i dio radničke klase, čije su plaće znatno porasle. U nekim sektorima primanja su se u nekoliko godina čak višestruko povećala, što je smanjilo društvene pritiske na vlast.
Posebno su profitirala siromašnija, ruralna područja, iz kojih dolazi velik broj vojnika. Visoke plaće i odštete obiteljima poginulih i ranjenih vojnika omogućile su Kremlju da izbjegne masovnije prosvjede kakvi su se događali tijekom ratova u Čečeniji i Afganistanu. No dugoročno, situacija bi mogla postati znatno složenija. Rusija se sve više oslanja na sredstva iz državnog fonda blagostanja, koji se ubrzano prazni. Prema procjenama ekonomskih instituta, likvidna imovina tog fonda smanjila se za više od polovice od početka rata. Ako se taj trend nastavi, vlasti bi mogle biti prisiljene rezati socijalnu potrošnju, što bi građani prvi put jasno osjetili.
Dodatni pritisak dolazi i od novih sankcija SAD-a i Velike Britanije prema velikim ruskim naftnim kompanijama, koje povećavaju troškove poslovanja i izvoza. Analitičari smatraju da bi stroža provedba sankcija te veći pritisak na zemlje poput Kine i Indije mogle dugoročno promijeniti računicu Kremlja. No do tada, rusko gospodarstvo, unatoč sve jačim pukotinama, još uvijek nije faktor koji bi Putina prisilio na kraj rata.
Otvori KEKS Pay
Mozete vi pisati sta god hocete ali cini mi se da je stvar obrnuta da evropska ekonomija ide dolje svakim danom a amerika ce rasturiti evropu jer im netreba konkurent.Sa skupom energijom Evropa nema snse na svjetskom trzistu pa se zato svakog dana nesto zatvara po evropi a ljudi gube posao .Samo neznam dokle ce ovce dozvoliti da ih sisaju .