Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko u Hrvatsku dolazi živjeti i raditi: Lani uselilo 43.219 ljudi, evo odakle dolaze

Šterc: Iseljavaju se mladi koji bi trebali biti nositelji razvoja, a useljavaju pretežno slabije obrazovani
04. veljače 2019. u 11:25 69 komentara 68494 prikaza
Foto: Slavko Midžor/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Iz kojih zemalja dolaze useljenici u Hrvatsku koja muku muči s manjkom radnika, u kojoj su dobi i kakvog su obrazovanja? U Hrvatsku se lani doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016. Čak oko 31.000 useljenika dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, što je očekivano jer teško će se u Hrvatsku useljavati stanovnici iz razvijenijih zemalja i ovdje raditi. No, što će biti kad “presuše” i te zemlje?

Amber Rudd Amber Rudd Britanska ministrica unutarnjih poslova podnijela ostavku zbog skandala oko useljenika

 Hrvatska privlači slabije obrazovane jer od 43.219 stranaca kojima je lani odobren privremeni boravak samo njih 2064 ima visoku i višu stručnu spremu. Najviše ih je sa srednjom školom, njih više od 23 tisuće, a nepoznatog obrazovanja ih je gotovo 9000, dok ih je sa završenom osnovnom školom 2690. Pokazuju to podaci MUP-a koje smo tražili za Večernji list za protekle tri godine kako bismo vidjeli trendove useljavanja, obrazovnu i dobnu strukturu.

Pogledajte video: Tko su useljenici u Hrvatsku

Rade na građevini, u turizmu...

Kad je riječ o zasad privremenim useljenicima, njih 28.000 tisuća ih je mlađe od 39 godina. Napominjemo da nismo tražili podatke o azilantima koje je Hrvatska primila jer se na njih odnose propisi o azilu i međunarodnoj supsidijarnoj zaštiti. I demograf Stjepan Šterc kaže da broj stranaca kojima je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj, koji se inače odobrava radi rada, školovanja, spajanja obitelji, nije pokazatelj koliko je kod nas došlo izbjeglica.

 

– Doseljeni su najvećim brojem sezonci, useljeni zbog otvaranja tržišta rada za potrebe našeg gospodarstva, što se vidi i po tome da pretežu mlađi od 40 godina. Poljoprivreda, turizam i građevina koje su kod nas ključne djelatnosti traže slabije obrazovane jer u njima dominira niža stručna sprema. Prema Zapadnoj Europi i Njemačkoj migriraju više obrazovani hrvatski građani, ali nisu dominantni jer je i prema zemljama Zapadne Europe više migranata sa srednjom školom. Jasno je da su useljenici u Hrvatsku niže obrazovani i da je kod nas vjerojatno najniži udio useljenika s VSS-om, a i oni uglavnom dolaze radi posla u tvrtkama u stranom vlasništvu jer ih te tvrtke šalju u uprave poduzeća ili su vezani za vlasništvo nad njima. Očekivano je i da nam dolaze radnici iz susjednih zemlja jer neće oni iz bogatijih – govori Šterc.

OVO JE SIGURNA ZEMLJA, skrb za djecu je dobro organizirana, navode naši sugovornici u istraživanju Kako nas vide stranci 21 priča useljenika: Otkrivaju zašto su odlučili živjeti u Hrvatskoj

Najviše useljenih kojima je odobren privremeni boravak ima državljanstvo BiH, njih 19.560, što bi značilo da u tu brojku ne ulaze Hrvati iz BiH jer imaju hrvatsko državljanstvo. Na drugom su mjestu državljani Srbije, njih 6354. Broj useljenika iz EU kojima je lani odobren privremeni boravak u Hrvatskoj gotovo je zanemariv jer među deset članica EU iz kojih je najviše doseljenika njih je broj od 200-tinjak do 900. Riječ je o Slovencima, Nijemcima, Talijanima, Poljacima, Britancima, Francuzima, Austrijancima, Španjolcima, Mađarima i Česima. Kad je riječ o strancima iz neeuropskih zemalja, najviše je privremenih boravaka odobreno onima iz Kine (574), SAD-a (497), Rusije (413), Indije (220), zatim slijede Filipini iz kojih se doselilo 156 osoba, pa Meksiko (143), Koreja (135) i Tajland (132), Brazil (126)...

Za 10 godina zamjena stanovništva

Stalni boravak lani je odobren za 1448 stranaca, a najviše ih je iz Njemačke, BiH, Slovenije, Srbije, Italije, Rusije, Britanije, Makedonije. Šterc procjenjuje da su to uglavnom ljudi koji u Hrvatskoj imaju u vlasništvu nekretnine ili tvrtke. Kako Hrvatska nije našla način da zaustavi iseljavanje mladog stanovništva niti se ozbiljnije pozabavila tim problemom, očekivati je daljnje povećanje useljavanja stranih radnika. Usporedbe radi, u 2017. smo imali više od dvostruko manje stranaca nego lani kojima je privremeno odobren boravak.

– Imate iseljavanje mladih iz Hrvatske koji trebaju biti nositelji razvoja, a useljavanje pretežno slabije obrazovanih, najviše sa srednjom školom i niže od toga. Ovo je stopostotno povećanje useljavanja u jednoj godini i približavamo se po broju privremenih i stalnih ulazaka stranaca gotovo razini vanjskog iseljavanja našeg stanovništva. To je ozbiljan proces i, ako potraje intenzivno u sljedećih deset godina, tu počinje u demografskom smislu proces zamjene stanovništva – govori Šterc.

Berlin 'socijalni turisti' Useljenje u Njemačku: Što nam je potrebno, čega se bojimo

Da smo bar toliko razvijeni i u stanju povlačiti, kao što to rade zapadne zemlje, obrazovane mlade strance koji će pogurati razvoj uz zanimanja sa srednjom školom, koja su nužna svakoj zemlji. Povećan je i broj potomaka hrvatskih iseljenika koji su dobili hrvatsko državljanstvo. Lani ih je bilo 1005 i najviše ih dolazi iz Južne Amerike, Australije, SAD-a.

– Potomaka iseljenika ima na našim fakultetima pa, iako ih je dvaput više nego 2017., to nisu velike brojke, no očekivati je da će ih biti više i da će se ubrzavati proces njihova doseljavanja jer će im za informiranje o našoj zemlji kanal biti njihovi prethodnici – zaključuje Šterc.

>>Pogledajte video: Poslovi u turizmu

 

Spin City car sharing
Pokretanje posla
Pet stvari koje morate znati prije pokretanja biznisa

A1 izdvaja za Vas

  • ban:

    uglavno tezi i vjecni nezadovoljnici i seronje po hrvatskoj drzavi ne napustaju je, te i dalje u miru nastavljaju sa svojim znanjem...blago takovima!

  • Avatar BilanMandić
    BilanMandić:

    Znači moramo više raditi na natalitetu kao premijerka Srbije.

  • ddh:

    Sterc stalno siri pesimizam i negativnosti. Price o manje obrazovanim koji dolaze u Hrvatsku ne stoje. Pa ako u Hrvaatsku dolaze konobari, kuhari ili cistacice, njih treba tako i deklarirati. Jer nema nikakve razlike izmedju konobara iz Makedonije absolventa filozofskog ... prikaži još! fakulteta u Zagrebu, koji odlazi u Irsku i radi kao pomocni konobar ili u Njemacku gdje radi kao sobar ili pomocni radnik na gradilistu. A upravo su to poslovi koje radi 95% svih onih koji odlaze u Irsku ili Njemacku. Odlaze u Njemacku jer su im mediji utuvili u glave, kako u Njemackoj ili Irskoj lete peceni golubovi i sl., kako u Njemackoj ili Irskoj imaju stalne radne odnose ili nekakva velika prava gdje ce malo raditi i puno zaraditi. A kad dodju tamo, onda njih barem 50% radi na crno, rade kod nekakvih podizvodjaca za njemacke podizvodjace i rade od gradilista do gradilista neznajuci pritom nikada, dali ce nakon zavrsetka jednog gradilista biti novog posla. I tu moraju raditi ono sto im neki njemacki poslovodje naredi. A ako pisnu lete van sa gradilista. isto tako je i sa konobarenjem. 90% svih koji su otisli u inozemstvo rade skoro za iste, pa cak i manje novce nego bi to radili u Hrvatskoj. Ali jedan pomocni radnik sa diplomom fakulteta politickih nauka ili fakulteta niskoristi u NJemackoj, nebi to radio u Hrvatskoj, jer smatra, da mu u Hrvatskoj pripada bar nesto poput direktorskog mjesta. Radi toga price o nekakvom odlivu mozgova ne stoje i to bi Sterc morao znati.