Nikola Tesla poznat je kao genijalni ali i “pokradeni” um, a jedan od citata po kojemu ga se pamti simbolično glasi: “Nije mi žao što su krali moje ideje, već što nisu imali svoje.”
Njegove su ideje fascinirale i druge znanstvenike, a neki od njih nisu se libili iskoristiti ih ni za vlastite pronalaske, slavu i priznanja. Tako su se dvije najveće polemike oko pronalazaka vodile još za Teslina života - one su o izumu radija i pronalasku x-zraka.
Tim više što su za obje njihovi priznati pronalazači, Guglielmo Marconi i Wilhelm Conrad Röntgen, dobili Nobelove nagrade za fiziku.
Teslina opsesija bila je bežični prijenos struje. Do smrti je bio obuzet otkrivanjem načina na koji je to moguće. I smislio ga je, ali trebao mu je novac za pokuse. Tako je uvjerio biznismena J. P. Morgana da će, ako financira njegov pokus s velikim transformatorom, moći bežičnim putem slati sve što poželi – vijesti, slike, glas ili radiosignal, a naposljetku i električnu energiju.
Vjerovao je da je Zemlja jedna golema utičnica, izvor električne energije koja se može i prenositi. Uspio je uvjeriti investitora J. P. Morgana da uloži novac u laboratorij i veliki transformator na Long Islandu, koji je nazvan Wardenclyffe. Ipak, ta konstrukcija nikada nije dovršena.
Sudska borba za prava
Naime, talijanski znanstvenik Guillermo Marconi malo prije Tesle odaslao je radiosignal bežičnim putem preko Atlantika 1901. godine pa je J. P. Morgan zbog krize, ali i činjenice da je Marconi već uspio odustao od financiranja Teslina tornja. No Tesla se nije mirio, već je pristupio borbi s Marconijem kojega je i osobno prezirao, često ne birajući riječi kad je govorio o njemu.
Pogotovo kada je Talijanu dostignuće priznato iako nije bilo neovisnih svjedoka koji bi potvrdili da je njegov prijamnik doista otkucao famozne tri točkice slova „S“. Također, Tesla je tvrdio da je Marconi u svojem uspjehu primijenio čak 17 njegovih patenata. Je li naš pronalazač izgubio ovu bitku?
Iako je tada ostao bez slave, priznanja i bogatstva, Tesla je imao samopouzdanja jer je znao da se Marconi koristi njegovim patentima i da ga to zakonski štiti. Bio je uvjeren da Marconiju nikada neće biti odobren patent.
Tako je i bilo prvih nekoliko godina s obzirom na to da ga je Tesla već zaštitio, no onda je 1904. godine patentni zavod naglo promijenio mišljenje te je ipak dao Marconiju patent za izum radija.
Postoje špekulacije da se Marconi u Americi povezao s moćnom financijskom elitom koja je stala iza njega, a blisko je surađivao i s Thomasom Alvom Edisonom. Na kraju priče, Marconi je bio junak kojeg je povijest upamtila kao izumitelja radija, a 1909. godine za razvijanje bežične telegrafije dobio je i Nobelovu nagradu.
Sve je to vrijeme znanstvena zajednica ignorirala Nikolu Teslu koji se 1915. i sudskim putem pokušao izboriti za svoja prava. Tužio je Marconija, ali je ovaj na suđenju zanijekao da je ikada čitao o Teslinu sustavu iako su njegovi znanstveni članci na tu temu bili prevedeni na nekoliko jezika.
Također, Marconi se branio činjenicom da se on i ne zna služiti Teslinim patentima tako da ih nije mogao iskoristiti. Nikola Tesla zadovoljštinu za svog života nije dočekao, a velika nepravda ispravljena je tek 21. lipnja 1943. godine, nekoliko mjeseci nakon Tesline smrti.
Vrhovni sud SAD-a tada je oduzeo Marconiju prvenstvo nad izumom radija te je presudio da je Nikola Tesla svojim osnovnim patentima preduhitrio sve ostale znanstvenike. No zapravo se radilo o tužbi “Tvrtke Marconi Wireless Telegraph Company protiv države SAD”.
Marconi je, naime, tužio Sjedinjene Američke Države zbog korištenja njegovih patenata u Prvom svjetskom ratu pa je zapravo presuda donesena iz pomalo sebičnih razloga – SAD je izbjegao kaznu tako što je Tesli dano prvenstvo.
Činjenica je i da je slavu koju je dobio Marconi teško izbrisati i da u mnogim povijesnim knjigama još stoji njegovo ime uz pojam radija. Zadovoljština je za Teslu stigla tek kada to pitanje u javnosti više nije bilo aktualno.
Tesla je zbog toga ostao i bez Nobelove nagrade koju nikada nije dobio iako postoji mit da ju je jednom odbio. Bila je 1915. godina kada se američkim medijima proširila vijest da će Tesla i Edison podijeliti Nobelovu nagradu za fiziku, za svoj doprinos vezan uz struju.
Iako su obojica u svojim intervjuima rekla da nemaju takvih saznanja, to je postala glavna vijest u SAD-u. No kada je iz Stockholma konačno stigla službena vijest o dobitnicima, pokazalo se da je priča o Tesli i Edisonu izmišljotina.
Laureati su te godine bili William Henry Bragg i William Lawrence Bragg, otac i sin iz Velike Britanije koji su analizirali strukturu kristala uz pomoć x-zraka.
Tada se pak proširio novi mit da je sam Tesla odbio nagradu zato što je nije htio primiti s Edisonom jer je smatrao da on nije pravi znanstvenik. To, međutim, nikako ne može biti točno jer dobitnici, pa tako ni itko drugi, prije službene javne objave ne znaju tko je nagrađen.
Da je Tesla dobio Nobelovu nagradu, to bi bilo javno potvrđeno, a mogao bi je odbiti tek tada. Također, teško je vjerovati da bi Tesla to i učinio jer, iako mu je Edison bio ljuta konkurencija, poštovao ga je kao znanstvenika te je čak u jednom ranijem intervjuu kazao kako je Edison “zaslužio čitav tucet Nobelovih nagrada”.
Nikola Tesla tako nikada nije dobio Nobelovu nagradu za svoja postignuća u elektrotehnici, nepravedno su ga zaobišli kada se govori i o radiju, no to nisu jedina dva Nobela koja su mu izmakla. Štoviše, Tesla je mogao postati prva osoba u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku.
Umjesto njega, tu titulu nosi njemački znanstvenik Wilhelm Conrad Röntgen koji je nagrađen 1901. za pronalazak x-zraka, kasnije nazvanih po njemu. Malo je nedostajalo, naime, da se one danas zovu Tesline zrake s obzirom na to da je upravo on bio na tragu da ih prvi otkrije.
Još je 1894. prvi put posumnjao da u katodnim cijevima nastaje neko posebno zračenje jer je došlo do oštećenja fotografskih ploča koje su stajale uz njih.
U trenutku kada ih je htio detaljnije istražiti i o njima objaviti znanstveni rad, njegov je laboratorij potpuno uništen u velikom požaru.
Bilo je to 13. ožujka 1895., a Röntgen je svoje rezultate o zrakama koje omogućuju da se vidi unutrašnja struktura ljudskog tijela objavio 8. studenoga iste godine. Koliko je Tesla daleko došao s istraživanjem x-zraka, znao je samo on i njegovi najbliži suradnici, no da je bio iznimno uspješan, potvrđuje jedna fotografija Marka Twaina.
Tesla je svog prijatelja, naime, fotografirao dok je istraživao x-zrake, no slika je ispala puna sjena. Kasnije se ispostavilo da je to zapravo primjer prve rendgenske fotografije iako Tesla tada toga još nije bio svjestan. No bio je svjestan da je zakasnio pa nikada nije javno osporavao Röntgenovo pravo prvenstva.
Teslin bežični prijenos
Popis ideja i vizija Nikole Tesle daleko je duži, no gubitak utrke s Marconijem stajao ga je šansi da ih barem pokuša provesti u djelo. Osim uspjelih patenata na temelju kojih su vrlo brzo nastali i proizvodi koji su umnogome promijenili ljudsko društvo, Nikola Tesla imao je i brojnih drugih sjajnih zamisli koje nije stigao ili nije mogao provesti u djelo za života.
Ili ih je, često i desetljećima kasnije, ostvario netko drugi. Primjerice, poslovni magazin Fortune objavio je kako su neke tehnologije na iPhoneu 8 zapravo stare više od stotinu godina, odnosno potječu iz vremena kada je stvarao Nikola Tesla. Tu se, dakako, misli na bežično napajanje, nešto što je osmislio upravo genij iz Smiljana.
Kako je navela autorica teksta, upravo je Teslina zavojnica temelj onoga što se danas promovira kao bežični prijenos energije. Bežično je punjenje, navodi se dalje u Fortuneovu tekstu, temeljeno na indukciji, pojavi u kojoj elektromagnetska polja mogu inducirati struju ili obrnuto.
I iPhone 8 i podložak kojim se on bežično puni imaju takvu zavojnicu. Kroz onu u podlošku teče izmjenična struja koja stvara elektromagnetsko polje koje se stalno mijenja.
To polje utječe na zavojnicu u iPhoneu gdje se inducira izmjenična struja, koja se ispravljačem pretvara u istosmjernu te se njome puni baterija. Dakle, riječ je o znanosti koja je razvijena prije više od stotinu godina, a koju je osmislio sâm Nikola Tesla.
U ponedjeljak: Je li Tesla ikada bio sa ženom?
Živio Nikola Tesla Hrvat pravoslavne vjere