Hoće li tri godine nakon podizanja optužnica, četvorica bivših ministara Andreja Plenkovića - Darko Horvat, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević, koji je bio potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, konačno sjesti na optuženičku klupu, moglo bi se doznati danas, jer je na zagrebačkom Županijskom sudu zakazana sjednica optužnog vijeća, na kojoj će se raspravljati o pravomoćnosti optužnice. I to nakon što je je Visoki kazneni sud (VKS) u aferi poznatoj kao afera "Po babi i stričevima" odbio žalbu obrana na raniju odluku optužnog vijeća, koje je ustvrdilo da su dokazi koje je USKOK prikupio - zakoniti. I to drugi put.
U aferi "Po babi i stričevima" optužno vijeće je u veljači 2023. odlučujući o zahtjevu obrana za izdvajanjem nezakonitih dokaza, zauzelo stav da su dokazi koje je USKOK prikupio zakoniti te je tada odbilo zahtjev obrana za njihovim izdvajanjem. Na tu odluku, obrana se žalila, a VKS je u prosincu 2023. žalbu prihvatio. Po pravosudnim kuloarima se tada nagađalo da je riječ o jednom (ne)svjesnom manevru VKS-a, koji je vraćanjem optužnice optužnom vijeću spriječio da ona postane pravomoćna prije parlamentarnih izbora koji su se održali u travnju 2024. Samim tim VKS je spriječio i da se u kampanji spominje kako su Plenkovićevi bivši ministri pravomoćno optuženi zbog korupcije. Uglavnom, VKS je tada tražio da optužno vijeće detaljno obrazloži zašto smatra da je svaki od 310 dokaza, koje je USKOK protiv bivših ministra prikupio, zakonit dokaz.
VEZANI ČLANCI:
Horvatova obrana, kao i obrane ostalih optuženika, smatrala je da su svi dokazi koje je USKOK prikupio tijekom istrage nezakoniti, baš zato što ih je prikupio DORH, odnosno USKOK. Pojašnjavali su da DORH ne zadovoljava kriterije neovisnosti i nepristranosti, onako kako to definiraju Ustav i zakoni. Sporno im je bilo i što su se svjedoci tijekom istrage, sukladno ZKP-u, ispitani bez nazočnosti odvjetnika. Tu se obrana pozivala čak i na slučaj Agrokor gdje su odlukom tužiteljstva, branitelji mogli nazočiti ispitivanju svjedoka. Obrani su sporni bili i sadržaji mobitela optuženika, činjenica da je dio dokaznog materijala došao iz istraga koje su pokrenute protiv Josipe Pleslić (ex Rimac), dokumentacija koja je izuzeta pretragama...
No nakon što je optužno vijeće i drugi put zauzelo stav da su dokazi koji je USKOK prikupio zakoniti, žalbu obrana na tu odluku je odbio VKS. Osim četvorice bivših Plenkovićevih ministra još je optužen i Damir Juzbašić, gradonačelnik Županje, bivši HDZ-ovac, koji je na zadnje lokalne izbore izašao kao nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Kada je afera počela bilo je optuženo osam osoba. No na sjednici optužnog vijeća koncem 2022. troje ih je priznalo krivnju te se nagodilo s USKOK-om. Riječ je o Ani Mandac, Katici Mišković i Velimiru Žunecu. Osuđeni su na uvjetne kazne i rad za opće dobro. Prema optužnici Horvat se tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran. Što se tiče Miloševića i Tolušića, oni se terete da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani. Aladrovića se tereti da 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) urgirao za dva nezakonita zapošljavanja. U međuvremenu od četvorice političara, u politici je još aktivan Milošević koji je nedavno izabran za čelnu osobu SNV-a. Horvat se zaposlio u Končaru, Aladrović je otišao u privatne vode, a Tolušića je i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) optužio za subvencijsku prevaru, no ni ta optužnica još nije pravomoćna.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
ma nije valjda novi precjednik snv upetljan?