Ivo Afrić, pomoćnik ministra zdravstva za sanitarne poslove potvrdio nam je jučer da su Splićani s atipičnom upalom pluća zaraženi od papige, te da boluju od papagajske groznice, što je cijelo vrijeme i bila najsumnjivije.
- Riječ je o bolesti ornitozi ili psitakozi koja ima veoma slične simptome kao legionarska bolest i Q-groznica. No, rekao je Afrić, nalazi dobiveni iz seruma, odnosno krvi i iz urina oboljelih, kazuju da je izvor bolesti papiga. Slijede, naravno, još detaljnije analize, a o svemu smo već obavijestili veterinarsku službu čiji stručnjaci moraju nadzirati papige i ostale ptice u prometu. Napokon, sve istrage upućuju na zaraženo leglo papiga iz Križevaca.
No, slučaj splitskog papagaja na noge je digao uzgajivače ptica koji su jučer zvali u našu redakciju, tvrdeći kako je i te kako moguće da je pernati ljubimac izvor zaraze. Jedan od većih zagrebačkih uzgajivača, koji je ipak želio ostati anoniman, naveo je, naime, kako se u Hrvatsku masovno na crno uvoze ptice sumnjiva zdravstvenog stanja iz Srbije i Mađarske.
Vlasnici trgovina ne brinu se o zdravlju životinja
- Ovakav se slučaj morao dogoditi. Mnogi trgovci i uzgajivači papige kupuju, primjerice, u Srbiji gdje stoje dvije, tri njemačke marke i bez ikakvih ih liječničkih pregleda na crno, preko Hercegovine, uvoze u Hrvatsku. U domaćim ZOO-trgovinama stoje oko osam maraka i na tome se zarađuje golem novac - rekao je zagrebački uzgajivač i naveo kako su takve ptice izvor zaraze. Kako bi spriječio šverc pticama, on je, govori, zvao Vladu, nadležne u zagrebačkom Poglavarstvu, Društvo za zaštitu životinja, ali tom se unosnom biznisu, tvrdi, ne može stati nakraj.
U Zagrebu, priča, barem 10 trgovina drži ptice bez valjanih liječničkih kontrola, a osim što vlasnici trgovina ne brinu o zdravlju životinja, ističe uzgajivač, oni ih često drže u nedopustivim higijenskim uvjetima.
- U nekim trgovinama koje se nalaze na tržnicama ptice su smještene iznad zečeva i kunića koji jedu njihovo perje i tako postaju izvorište zaraze. Nadležne veterinarske inspekcije, iako su dužne, uopće ne nadziru životinje u trgovinama - ogorčeno je rekao zagrebački uzgajivač.
On se žali da svoje ptice i kuniće, na koje stavlja prstenove, odnosno žigove, nikome ne može prodati, jer trgovci znatno više zarade prodajom švercanih životinja. Kao primjer navodi kako je uoči Božića u Zagrebu prodano 300 zečeva na crno po približno 150 kuna.
Švercane ptice u prtljažniku
U nekim trgovinama, pripovijeda, zbog nebrige ptice čak i ugibaju, a vlasnici to i ne primijete pa se događa da životinje jedu meso uginule ptice. U prometu ptica su, pak, ističe, slabe kontrole pri uvozu, jer se, dok se čekaju rezultati pretraga na bolesti, životinje ne smještaju u karantene.
- Na nekim graničnim prijelazima ni nema veterinarske inspekcije, no nikoga za to nije briga - ogorčen je uzgajivač ptica.
Da je splitska papiga možda stigla u dućan, a potom i u Hercegovačku 56, bez zdravstvene provjere, potvrđuju i riječi jednog vlasnika trgovine životinjama, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman.
- Od 10.000 tigrica, koliko ih se godišnje proda u Hrvatskoj, barem je 20 posto švercanih - veli on.
Većina ptica se, objašnjava, dugo vremena švercala iz Vojvodine preko Bosne u Dalmaciju. Na 1000 do 2000 tigrica zarađivalo se i po 2000 njemačkih maraka. No u posljednje im je vrijeme cijena s dvije marke porasla na četiri pa je šverc iz Italije, Austrije i drugih zapadnoeuropskih zemalja još izraženiji.
- Odete u Mađarsku u šoping i prošvercate desetak ptica u prtljažniku koje nitko neće ni primijetiti. K tome, tigrice, koje se i u nas masovno razmnožavaju, ne moraju imati ni prstenje pa od nekog uzgajivača kupite 10 ptica s potrebnim certifikatima, a uz njih prodate 50 švercanih. Mislite li da će to veterinarska inspekcija primijetiti? - pita naš sugovornik.
- Ja o tome nemam nikakvih spoznaja. Članovi naše udruge za životinje po koje idu u inozemstvo od nadležnih službi dobivaju stroge dozvole koliko čega mogu uvesti. Pri povratku u Hrvatsku, primjerice, moramo proći čak dvije granice, austrijsku i slovensku, gdje nam traže i tranzitnu dozvolu, a lani nam je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dalo i veterinarsku pratnju koju smo platili 500 njemačkih maraka - veli Ivica Vrbat, predsjednik Udruge uzgajača malih životinja "Zagreb 1925.".
Veterinarska inspekcija i na tržnicama
- Konkretnih podataka o švercu ptica preko granice nemamo. No, svako malo u novinama osvanu napisi o nekoj zaplijenjenoj pošiljci, pa opravdano sumnjamo kako je toga puno više. Uostalom, dovoljno je obići ZOO-trgovine po gradu. Većini tigrica koje, budući da nisu uvezene iz prirode, nećete ni znati podrijeklo jer ne moraju biti prstenovane, a svaka bi veća papiga pod patronatom CITES-a obvezno morala imati metalni prsten. Ako ga nema, znači da je švercana - veli Dragan Radović iz Zavoda za ornitologiju pri HAZU-u.
Ravnatelj Uprave za veterinarstvo dr. Mate Brstilo ističe kako u optužbama nekih uzgajivača vjerojatno ima i konkurentskih podmetanja, premda ih ne može demantirati.
Nijedna legalna pošiljka ptica uvesti se ne može bez provjere zdravstvenog stanja životinja, a rješenje se osim vlasnicima, veli, upućuje i nadležnim županijskim veterinarskim inspekcijama. No, dr. Brstilo ne niječe da postoji i ilegalni uvoz ptica.
- Točno je da na nekim graničnim prijelazima nema veterinarske inspekcije, ali smatram da nije moguće na crno uvesti veće količine životinja - rekao je dr. Brstilo. Ravnatelj Uprave za veterinarstvo naglašava kako je teško procjenjivati opsege šverca i govori da Ministarstvo poduzima sve kako bi on bio što manji. U početku svake godine donosi se naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih nametničkih bolesti kojom je, rekao je dr. Brstilo, predviđen obvezan pregled ukrasnih i sobnih ptica i golubova u uzgoju na klamidiozu.
Dr. Brstilo navodi kako je Uprava radi preventivnih mjera jučer izdala naredbu da u Splitu veterinarska inspekcija provjeri stanje u svim trgovinama životinjama te na tržnicama.
Pišu: Silvana Lauš-Mrvelj, Jolanda Rak-Šajn, Ottone Novosel, Maja Pejković-Kaćanski, Diana Glavina
Otvori KEKS Pay
