Napori za ublažavanje klimatskih promjena mogli bi svake godine spasiti oko 6.000 života u SAD-u do 2030., zahvaljujući smanjenju smrtnosti povezane s onečišćenjem zraka, pokazuje nova studija. Ako se ne poduzmu mjere, stanje bi se moglo pogoršati. Razlog je rastuća i sve starija populacija, osjetljivija na posljedice loše kvalitete zraka, što bi 2030. moglo dovesti do gotovo 13.000 više preuranjenih smrti u usporedbi s 2015. godinom.
Istraživanje koje je vodilo Sveučilište Princeton analiziralo je izvore onečišćenja i demografske trendove. Rezultati pokazuju zdravstvene koristi klimatskih mjera u svakoj saveznoj državi, a lokalno čak i u gotovo svakom okrugu. Klimatske politike često se promatraju u dugoročnom okviru, no sve je jasnije da smanjenje izgaranja fosilnih goriva donosi i brze koristi za kvalitetu zraka. - Klimatske mjere ne samo da smanjuju emisije ugljika, nego i znatno poboljšavaju kvalitetu zraka u regijama koje povijesno bilježe visoku razinu onečišćenja. Prema ambicioznim klimatskim politikama, savezne države poput Zapadne Virginije i Kentuckyja mogle bi 2030. smanjiti smrtnost od čestičnog onečišćenja za više od 19 %, što pokazuje koliko je zdravlju korisno odmaknuti se od fosilnih goriva - istaknula je glavna autorica istraživanja Xinyuan Huang, prenosi The Guardian.
Među mjerama koje se predlažu su veće korištenje obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca, brže širenje električnih automobila, elektrifikacija teretnog prometa, smanjenje kilometraže osobnih vozila te razvoj zona niskih i nultih emisija i naplata zagušenja prometa, poput uspješnog modela u New Yorku. Dekarbonizacija zgrada ostaje izazov, iako su u SAD-u 2023. godine toplinske pumpe prvi put nadmašile prodaju plinskih kotlova.
- Važno je osmisliti načine kombiniranja različitih mjera kako bi se lokalne koristi maksimalno iskoristile i time potaknula šira podrška javnosti ovoj tranziciji. S fokusom na zdravstvene prednosti, naše istraživanje želi pridonijeti rješavanju ovog ključnog političkog izazova - naglasila je dr. Wei Peng. Odvojeno istraživanje objavljeno prošlog mjeseca otkrilo je velike nejednakosti u zdravstvenim posljedicama fosilnih goriva u SAD-u. Rasne i etničke manjine pokazale su najveće razlike u izloženosti onečišćenju zraka i povezanim zdravstvenim teretima. Najveće su nejednakosti zabilježene u Louisiani i Teksasu, uglavnom zbog proizvodnje i prerade fosilnih goriva.
Ranija ekonomska analiza procijenila je da bi poboljšanja kvalitete zraka zahvaljujući neto nultim emisijama mogla 2035. smanjiti broj preuranjenih smrti u SAD-u između 4.000 i 15.000 godišnje, što bi značilo zdravstvenu dobit od 65 do 128 milijardi dolara. U Velikoj Britaniji, pak, procjenjuje se da bi koristi za zdravlje od smanjenja emisija u građevinskom sektoru iznosile 21 milijardu funti do 2050., dok bi one iz cestovnog prometa dosegle 9,1 milijardu funti.
Otvori KEKS Pay
6000 života za SAD je statistički mikron zbog kojeg neće prestati zagađivati na razne načine.