Pula, Sisak i Varaždin jedini su veći gradovi koji su iskoristili zakonsku mogućnost i dijelu građana otpisali komunalne dugove male vrijednosti. Komunalcima je u posljednjoj izmjeni Zakona o porezu na dobit (studeni 2013. godine) država omogućila da za dugove otpisane do kraja kalendarske godine umanje poreznu obvezu za tu godinu.
Banke se ne izjašnjavaju
Porezna se olakšica može ostvariti samo za dugove do dvije tisuće kuna za koje tvrtke procijene da ih ne mogu naplatiti redovnim putem, pa i ovrhama. Uz komunalce i telekome, koji su se rijetko odlučivali na otpise, ta je mogućnost istom zakonskom promjenom dana i bankama i to za nenaplaćene stambene kredite. Bankama je socijalni element postavljen kao osnovni kriterij za priznanje otpisa stambenih dugova, no iako je propis na snazi deset mjeseci, banke još ne govore jesu li ikome od dužnika otpisale dugove. Država je stambeni otpis uvjetovala podacima o socijalnom i imovinskom statusu dužnika.
Iz razgovora s nadležnima u komunalnim tvrtkama jasno se vidi da čak i u gradovima u kojima su lokalne vlasti i uprave tvrtki spremnije na otpise nema masovnog oprosta dugova jer se svi boje da bi taj potez izazvao novu spiralu neplaćanja. Otpisi se i u Puli, Sisku te Varaždinu primjenjuju tamo gdje procijene da bi pokretanje postupka prisilne naplate bilo skuplje od oprosta duga s obzirom na to da dužnik nema imovine i prihoda iz kojih bi ih namirio.
Ostali veliki gradovi, uključujući i Zagreb, koriste redovne mehanizme naplate te idu na oproste samo tamo gdje je nastupila zastara. Premda nije zaživjela ni mogućnost oprosta duga do dvije tisuće kuna, iz Ministarstva financija najavljuju da će slično zakonsko rješenje primijeniti i na dugove do deset tisuća kuna.
Ne može se nikog prisiliti
Prema najavama, država bi svim vjerovnicima koji otpišu do deset tisuća kuna duga otpis priznavala kao poreznu olakšicu. No, ovog puta otpisivao bi se dug koji je pod ovrhom, jer se pokazalo da oko 60 tisuća građana duguje manje od dvije tisuće kuna, a njih oko 80 tisuća od dvije do deset tisuća kuna. Većinom je riječ o ljudima koji su ostali bez posla. Slično kao i s prvim rješenjem, i novo bi se uvelo kao mogućnost jer država ne može prisiliti vjerovnike da otpisuju svoja potraživanja ako oni to ne žele, nego samo porezno stimulirati da to učine.
Surađivali: S. Vuković, M. Flego, E. Čuljat, M. Vipotnik, M. Lovrenc, I. Barišić, I. Vrtarić, S. Bubalo, I. Jurčević, M. Bakić
Dugovi se ne bi smjeli opraštati samo zamrzavati dok netko ne postane platežno sposoban, u suprotnom bi građani koji su uredno plaćali režije umjesto da odu na odmor na Karibe bili bedaci.