U Europsku se uniju u 2024. godini doselilo 4,2 milijuna imigranata izvan EU prema posljednjim objavljenim podacima Eurostata, pa je u Uniji početkom 2025. živjelo 46,7 milijuna ljudi (10,4%) rođenih izvan EU. U Hrvatskoj je lani početkom siječnja živjelo nešto više od 153 tisuće stranih državljana (4%), među kojima je njih 130 tisuća došlo iz država izvan EU.
Prednjače Malta, Cipar, Luksemburg
U prosjeku se u EU u 2024. godini na 1000 stanovnika doselilo devet imigranata, a kod nas dvostruko više, odnosno na svakih 1000 stanovnika doselilo se 18 imigranata. Time je Hrvatska ostala i dalje u vrhu EU po broju imigranata s obzirom na broj stanovnika, šesta nakon Malte, Cipra, Luksemburga, Španjolske i Irske. Velike su razlike među članicama EU te je Malta zabilježila najveću stopu imigracije u (60 imigranata na 1000 stanovnika), Cipar (42 imigranata na 1000 stanovnika) i Luksemburg (38 imigranata na 1000 stanovnika), slijedi Španjolska (26 imigranata na 1000 stanovnika) te Irska 24 imigranata na 1000 stanovnika. No Luksemburg je specifičan i vodeći po udjelu imigranata (85,5%) koji su se u tu zemlju doselili iz druge članice EU.
U Hrvatsku su se 2024. doselile 70,4 tisuće osoba, među kojima je bilo 13,3 tisuće hrvatskih državljana, gotovo pet tisuća državljana EU te 52,3 tisuće državljana izvan Unije. Nepal, BiH, Njemačka, Srbija i Indija pet je glavnih država iz kojih nam je došlo najviše ljudi. Napomenimo da u broj doseljenika u Hrvatskoj ne ulaze svi strani radnici koji su te 2024.godine dobili dozvolu za boravak i rad jer je njih bilo mnogo više, već samo oni koji u Hrvatskoj borave godinu i dulje te time ulaze u stalni broj stanovnika ove zemlje.
Najmanje imigranata s obzirom na broj stanovnika primile su Slovačka (jednog na 1000 stanovnika) Francuska (6,4 na 1000 stanovnika) te Italija, Latvija, Bugarska i Poljska (osam na 1000 stanovnika). Naravno, kada se gledaju apsolutni brojevi, Španjolska je 2024. prijavila najveći broj imigranata (1,3 milijuna), zatim Njemačka (1,1 milijun), Italija (452 tisuće) te Francuska gotovo 439 tisuća. No Španjolska i Njemačka također su prijavile najveći broj emigranata u 2024. godini, i to njih 662 tisuće, odnosno 584 tisuće, a slijedi Francuska, iz koje se iselilo 263 tisuće ljudi.
Priljev imigranata u dvije trećine članica EU smanjen je u odnosu na 2023. iako su sve zemlje osim Latvije i dalje imale više doseljenika nego iseljenika. Napomenimo i da brojka o 4,2 milijuna imigranata koji su 2024. došli u EU ne uključuje izbjeglice iz Ukrajine, koji u Uniji borave pod privremenom zaštitom, i tražitelje azila. Kao i proteklih godina imigranti koji dolaze u članice EU većinom su muškarci (55%), a Hrvatska je prva u Uniji po udjelu muških imigranta (73,6%), zatim slijede Litva (71,6%) i Rumunjska, u kojoj su gotovo dvije trećine doseljenika muškarci. S druge strane, najveći udio imigrantica imala je Francuska (52,3%), Švedska (51,7%) i Češka (50,3%).
Rumunji se vraćaju u domovinu
Rumunjska je druga u EU odmah nakon Luksemburga u koju je došlo najviše imigranata iz EU, točnije njih 56%. No ta se zemlja istodobno ekonomski oporavlja jer su gotovo dvije trećine imigranata činili rumunjski državljani, očito povratnici iz razvijenijih država zapadne Europe. Taj trend povratka iseljenih Rumunja bilježi se posljednjih godina. Kad je riječ o migracijama unutar EU, 1,5 milijuna ljudi koji su živjeli u nekoj zemlji EU migriralo je u drugu članicu Unije.
Otvori KEKS Pay
Stanje je zabrinjavajuće.