Drugi dan rata između Irana, Izraela i Sjedinjenih Država prerastao je u otvorenu i smrtonosnu konfrontaciju koja prijeti destabilizacijom cijelog Bliskog istoka. Iranski napadi na američke mete doveli su do prvih američkih vojnih žrtava, a novonastala kriza u američkoj javnosti dodatno pojačava politički pritisak na predsjednika Donalda Trumpa, čija odluka o napadu na Iran sada izaziva sve oštrije kritike i podjele u SAD-u. Za to vrijeme svjetske sile gledaju kako se regionalna eskalacija pretvara u moguće šire globalne posljedice. Iranska Revolucionarna garda objavila je jučer da je gađala američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln u Zaljevu, dan nakon što su američko-izraelske snage ubile vrhovnog vođu Irana. Prema iranskim medijima, Lincoln je pogođen s četiri balističke rakete, a Revolucionarna garda upozorava da će "kopno i more sve više postajati groblje za terorističke agresore". Nosač zrakoplova Lincoln jedan je od dva američka broda poslana u regiju posljednjih tjedana i jedini je relativno blizu iranske obale. Američko središnje zapovjedništvo potvrdilo je napad, ističući da su tri američka vojnika poginula, a pet teško ranjeno, dok nitko od posade samog Lincolna nije stradao.
Napetosti su dosegle razinu u kojoj diplomatska rješenja djeluju nedostižno
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da će vlada nastaviti ispunjavati svoje dužnosti unatoč "mučeništvu mudrog vođe"
Komentara 4
Kina se trenutno pozicionira kao jedini preostali oslonac Irana. No, taj "spas" ima visoku cijenu: Kina je već počela zamjenjivati zapadni softver u Iranu svojim "zatvorenim" sustavima. To znači da Iran više ne kontrolira vlastitu digitalnu infrastrukturu – to radi Peking. Kina kupuje preko 80% iranske nafte. Ako Iran želi preživjeti blokadu, morat će Kini dati još veće koncesije na svoja bogatstva, postajući de facto kineska energetska kolonija.NATO želi zadržati monopol dolara jer je to jedini način da spriječe Kinu da postane globalni "gazda" koji će svima nametati svoje digitalne okove. Problem je što, boreći se protiv Kine, i Zapad počinje uvoditi slične metode kontrole (digitalni euro, praćenje transakcija) kako bi "osigurao sustav".Onaj tko postavi 5G mrežu, nadzorne kamere i sustav plaćanja u nekoj državi, taj posjeduje "ključ" te države. Kina to zove "tehničkim standardima", ali to je zapravo izvoz digitalnog autoritarizma. Tko će uspjeti? Zavisi o tome može li BRICS (koji se upravo sastaje u sjeni iranske krize) stvoriti alternativni financijski svemir prije nego što ih "dugi ratovi" potpuno iscrpe. NATO želi da svijet ostane u 20. stoljeću gdje on vlada. Kina i Rusija žele 21. stoljeće u kojem oni dijele vlast. Ratovi u Iranu i Ukrajini su zapravo brana koju je NATO postavio kako bi spriječio da se ta budućnost prelije na ostatak svijeta.
Sada diplomatska rjesenja nisu pozeljna! Sada se sve rjesava vojno i ako se vojno zavrsi bez upletanja praznoglavih srcedrapateljnih politicara rat ce brzo zavrsiti i nece biti potrebe za novim ratom barem 70 - 90 - 100 godina. Kompletna pobjeda bez muljaze i poslije sve lijepo civilizirano funkcionira! Imamo li uplitanje politicara evo novog rata i proljevanja krvi nepotrebno za nekoliko godina! Pogledajte Drugi rat kapitulacija u Japanu i Europi s Nijemcima: danas su tamo prijasnji neprijatelji koji su jedan drugone grlo pregrizali sada su to uljudni: molim, hvala, izvolite ... civilizirani ljudi a usporedimo to s juznom i sjevernom Korejomtamo se jos uvijek glodu i svako malo neki mali raketar sravna selo ili potopi ribarsku barku teskom artiljerijom.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Iran je odbio sva ponudjena diplomatska rjesenja. Kao doduse I tzv. Palestina vise puta u novijoj povijesti. Kad odbijes mrkvu, dobijes sa stapom. S tim da poslije nema povratka na mrkvu. Zato mi je Iranskog naroda koji ce takodjer platiti cijenu kao I bezumno vodstvo, ali ostaje nada da ce jedan od najpotlacenijih naroda uz Kubance, sjeverne Korejance I slicne ipak uskoro vidjeti svjetliju buducnost.