„Danas smo uspjeli tamo gdje su mnogi zakazali“, izjavio je ushićeno američki predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca, dok su predsjednici Ruande i Demokratske Republike Kongo (DR Kongo) potpisivali mirovni sporazum koji je, prema proračunima Bijele kuće, bio osmi rat koji je američki lider navodno okončao, i to samostalno. Međutim, s druge strane Atlantika, pojam „mira“ i dalje ostaje nedostižan u mnogim dijelovima afričkog kontinenta, uključujući i Kongo, piše DW.
Umjesto slavlja zbog sporazuma potpisanog 4. prosinca, stanovnici istočnog dijela Konga ostali su sklonjeni u svojim domovima, obuzeti strahom od onoga što bi moglo uslijediti, dok se neprijateljstva nastavljaju. Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), u tjednu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma više od 500.000 ljudi bilo je raseljeno širom regije.
„Potpisivanje (mirovnog sporazuma) pokrenulo je nove sukobe između pobunjenika i obrambenih snaga Demokratske Republike Konga. Rezultat je bio da su pobunjenici preuzeli kontrolu nad novim teritorijama, uključujući i grad Uviru“, rekao je za DW anonimni izvor iz humanitarne organizacije koja djeluje u Kongu. U utorak su se pojavili izvještaji da se borci M23 pripremaju za povlačenje iz tog strateški važnog grada, nakon zahtjeva američkih posrednika.
„Ovo više nalikuje na politički dogovor utemeljen na američkom pritisku nego na pravi mirovni proces ili sporazum“, dodao je humanitarni radnik. Ali, Kongo nije jedino mjesto gdje Trumpova retorika o okončanju ratova i uspostavljanju reda djeluje kao privid. Nakon mirovne ceremonije pod pokroviteljstvom Bijele kuće u listopadu, više od pola milijuna ljudi pobjeglo je zbog obnovljenih graničnih sukoba između Kambodže i Tajlanda.
U posljednjim tjednima zabilježena su i kršenja primirja između Izraela i Hamasa, dok Trumpovo viđenje uloge SAD-a u kratkotrajnom ratu između Izraela i Irana ranije ove godine više odražava ograničene vojne sposobnosti Islamske Republike da uzvrati Izraelu, nego stvarnu mirovnu inicijativu. Od osam ratova za koje Trump tvrdi da ih je okončao, dva uopće nisu bila stvarni oružani sukobi: između Egipta i Etiopije, kao ni između Srbije i Kosova, nije postojalo ratno stanje. Ti „konflikti“ bili su tek diplomatski sporovi.
Na drugim mjestima čak se i Trumpovi saveznici udaljavaju od njegovog utjecaja: kada je riječ o tenzijama između Indije i Pakistana, New Delhi nastoji smanjiti ulogu SAD-a, dok Pakistan i dalje pokušava pridobiti naklonost Trumpove administracije.
Jedini sukob za koji Trumpova administracija može jasno tvrditi da je pomogla u njegovom rješavanju jeste spor između Armenije i Azerbajdžana, gdje je proaktivno američko angažiranje doprinijelo okončanju gotovo četrdesetogodišnjih tenzija.
„Ono što on naziva mirom uglavnom su bili privremeni prekidi borbi, sporazumi o normalizaciji ili pobjede proglašene na konferencijama za medije koje su zanemarile korijene sukoba“, rekla je Medea Benjamin, osnivačica američke antiratne organizacije Code Pink. „To nisu bili trajni mirovni sporazumi, već kratkoročna politička rješenja koja su rat odlagala, a ne sprječavala“, izjavila je za DW.
Trumpova želja je da uđe u povijest kao peti američki predsjednik koji je dobio Nobelovu nagradu za mir, i to nije nikakva tajna. Ipak, historičar Teo Zenou smatra da predsjednika u drugom mandatu pokreće još snažniji motiv: „želja da bude globalno priznat kao veliki lider“.
„On zna da nema ničeg uzvišenijeg od toga da ga smatraju mirotvorcem. Međutim, ne želi da se uhvati u koštac s teškim poslom mirotvorstva, koji podrazumijeva nadgledanje dugotrajnih procesa pomirenja između zaraćenih strana“, rekao je Zenou za DW.
Istraživač Eugenio Costa Almeida s University Institute u Lisabonu (ISCTE-UL) istakao je da Trumpova diplomatska uloga ima i taktičku dimenziju koja nadilazi osobni prestiž, djelujući „na raskrižju geopolitičke strategije, ekonomskih interesa i logike osobne i izborne potvrde liderstva". Ipak, Costa Almeida upozorava da američki predsjednik ne uspijeva da to složeno raskrižje učini funkcionalnim, naglašavajući da brojne mirovne inicijative koje promovira Trump isključuju ključne aktere u sukobima.
U slučaju DR Konga, on ističe da je pobunjenička grupa M23 potpuno izostavljena iz mirovnog sporazuma, iako je mjesecima ranije u Kataru potpisala privremeni dogovor s vladom Konga. Za Medeu Benjamin, Trumpovi mirovni napori nemaju mnogo veze s iskrenom željom da se izliječi podijeljeni svijet - oni prije odražavaju otvorene želje njegovih političkih pristalica, kaže.
Prikazujući se kao lider koji okončava sukobe u inozemstvu, američki predsjednik uspijeva ispuniti slogan „Amerika na prvom mjestu“, koji ga je i doveo na vlast uz podršku MAGA pokreta, što mu omogućava da opravda obustavu vojne, razvojne i druge financijske pomoći stranim zemljama, objasnila je Benjamin.
Prema nedavno predstavljenoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji, suzbijanje kineskog utjecaja na međunarodnoj sceni sada je jedan od glavnih prioriteta američke vlade. Potpisivanje takozvanih mirovnih sporazuma omogućava Trumpu da „potvrdi globalno liderstvo i pozicionira Sjedinjene Države kao nezamjenjivog posrednika u trenutku kada Kina širi svoj diplomatski i ekonomski utjecaj u Africi, ali i u drugim regijama", rekao je Costa Almeida.
„Nadmetanje velikih sila, naročito oko pristupa strateškim resursima poput kritičnih minerala i rijetkih zemnih metala, kakvi se nalaze u Kongu, ukazuje na to da bi smanjenje sfere utjecaja rivala poput Kine moglo biti jedan od skrivenih motiva", dodao je. Zenou je upozorio da je Trump spreman koristiti „sva sredstva koja su njemu prihvatljiva“ kako bi ostvario svoje — i američke — ciljeve, te da se ne bi ustručavao da posegne za „prisilom ili zastrašivanjem kako bi dobio ono što želi“. Zbog toga bi sporazumi koje Trump posreduje mogli prvenstveno služiti tome da države sudionice, često nesvjesno, „nastave da mu se dodvoravaju i osiguraju niže carine ili bližu suradnju sa SAD-om u ekonomskim i sigurnosnim pitanjima“, zaključio je Zenou.
Otvori KEKS Pay
Jel napisala njegova savjetnica, da se Žuti ponaša kao alkoholičar koji ne pije alkohol Ja.ja i Donald je moto od Žutog..