Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 42
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Poljoprivreda

Rekordna žetva pšenice i ječma, ali što će biti sa cijenom kruha?

Šibenik: Sutra je bojkot pekara i svih pekarskih proizvoda
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/4
04.07.2025.
u 13:59

Unatoč rekordnim prinosima pšenice i ječma, cijene kruha u Hrvatskoj vjerojatno neće padati zbog niske kvalitete uroda i udjela pšenice u ukupnim troškovima proizvodnje.

U ovogodišnjoj žetvi očekuje se rekordan prinos pšenice i ječma te ukupan urod pšenice veći od milijun tona, ali pitanje je hoće li to utjecati na smanjenje cijene kruha, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u osječkoj županijskoj komori. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je kako je jesenas posijano 146 tisuća hektara pšenice, četiri posto više u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu, što je jamčilo da će se uz povoljne klimatske prilike ostvariti dobar urod. Istaknuo je kako će prinosi biti definitivno rekordni, a prema sadašnjim informacijama u nekim županijama kreću se do devet i devet i pol tona po hektaru. 

Prinosi su raznoliki u nekim županijama, kao što su Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, stabilniji su na istoku Hrvatske, prije svega u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji, a očekuje se ukupan urod pšenice veći od milijun tona, dodao je Majdak. Proizvođače je pozvao da u budućim sjetvama koriste kvalitetnije sorte pšenice, jer prema sadašnjim informacijama proteini ovogodišnjeg uroda nisu na razini očekivanih - većina pšenice je 3. i 4. klase, imamo nešto 2. klase, a rijetka je pšenica 1. klase.

Stoga ministarstvo apelira da se sorte mijenjaju u korist kvalitetnijih vrsta pšenice, kako bi se postigla bolja cijena, poručio je Majdak. Kaže da je ječam na razinama prethodne proizvodne godine, a u ovogodišnjoj žetvi također se očekuju rekordni prinosi. "Što se cijena tiče, ministarstvo ne može utjecati na stanje na tržištu, a cijene prate i kvalitetu. Prema našim informacijama cijene rastu za premium i prvu klasu, dok one koju imamo najviše, a to su 3. i 4. klasa, imaju laganiji porast, ustrvrdio je Majdak.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Vlado Čondić Galiničić ocijenio je kako su proizvođači zadovoljni prinosima u žetvi, a što se tiče eventualne zarade napominje kako se u ovogodišnjoj žetvi očekuje prosječan prinos iznad sedam tona po hektaru, što bi i po sadašnjim cijenama trebalo omogućiti neku zaradu. Na pitanje znači li rekordna žetva pšenice i jeftiniji kruh za građane, odgovorio je kako nije siguran da će kruh biti jeftiniji, već misli "da će cijena ostati ista ili rasti". "U Hrvatskoj je uobičajeno da tijekom turističke sezone cijene kruha i hrane rastu, ali se ujesen ne smanjuju, tako je bilo proteklih pet-šest godina. Nisam siguran da će ovakva žetva imati utjecaja na smanjenje cijena kruha, jer u toj cijeni  pšenica sudjeluje s 15 ili 20 posto i nije presudna, a na cijenu kruha također utječu cijene energenata, radne snage i druge okolnosti", rekao je Čondić Galiničić 

U osječkoj Komori ističu kako se trenutna kotacijska cijena 3. klase pšenice, koja se smatra orijentacijskom, u Hrvatskoj kreće od 152,5 do 159,5 eura za tonu, dok je cijena premium klase 180 eura za tonu. Podsjećaju da je u vrijeme proljetne sjetve otkupna cijena pšenice bila 170 ili 180 eura za tonu, te da u Hrvatskoj postoje tvrtke s kojima se već tada mogao ugovoriti otkup predstojećeg uroda pšenice, ali da nije bilo velikog interesa proizvođača. Trenutačna cijena ječma je 150 eura za tonu, a ožujku je bila 165 eura i također se tada mogao ugovoriti otkup. Cijena uljane repice sada je 430 eura za tonu, a u travnju je bila 475 eura, navode u osječkoj županijskoj komori.

Komentara 2

Avatar Top
Top
19:51 04.07.2025.

Bit če kako se karteli dogovore

RA
Raptor
15:12 04.07.2025.

Sad slijedi uobičajen hrvatski scenadij. Domaći otkupljivači će ucjenjivati proizvođače niskim cijenama otkupa. Proizvođači će prodati pšenicu u inozemstvo za više cijene. Stranci će dodati proizvodima vrijednost, proizvesti tijesto, a naši "otjeraj - dotjeraj" poduzetnici i strani tgovačku lanci pećii će nam strani kruh iz vlastite pšenice po previsokim cijenama. Država bi mogla intervenirati otkupom za robne rezerve, ali o tome se ne govori i kapacitet je ograničen. Kad pitaju stručnjake zašto je tako, kažu da mi nemamo mlinove i ne možemo samljeti proizvedeno žito.Dakle, nismo u stanju izgraditi mlinove i ispeći dovoljno kruha za svoje građane. A drugi idu u svemir, voze se metroima, imaju u floti širokotrupne zrakoplove, rade atomske bombe i robote svih vrsta. A znano je da ne proizvodimo ni dovoljno hrane općenito, mrkve, krastavaca, kupusa, raznog voća. Od osam vrsta jabuka u ponudi Konzuma samo je jedna hrvatska. Može li zemlja koja ne proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovništvo i potrebe, i energije, biti suverena zemlja? A treba proizvesti mizeriju za manje od 4 mil stanovnika. Ljudi, samo Tokyo npr. ima 35 mil. stanovnika.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja