Haruo Ikegami, 76-godišnji lovac iz Sunagawe na Hokaidu, svitanja dočekuje u narančastoj jakni i gumenim čizmama, spreman obići zamke razmještene duž rubova grada. Više od četiri desetljeća uklanja medvjede koji ulaze u naselja i gotovo je stekao status lokalnog zaštitnika. "Bez mene, tko bi čuvao ovaj kraj?", govori dok provjerava prazne kaveze. No dodaje da se zvijer nikad ne udaljava daleko: medvjedi sve češće ulaze u ljudska područja i izazivaju strah, piše CNN. U posljednje dvije godine broj dojava o medvjedima udvostručio se, a lokalne službe upozoravaju da se granica između divljine i naselja briše brže nego ikada. Stanovnici sve češće nailaze na tragove, prevrnute kante i uništene vrtove čak i u središtima manjih gradova.
Ove godine zabilježeno je najmanje 13 poginulih i više od 200 ozlijeđenih u susretima s medvjedima. Snimke životinja koje se šeću supermarketima, školskim dvorištima i dvorištima kuća postale su viralne. Mnoge škole privremeno zatvaraju vrata, a stanovnici sjevera zemlje izbjegavaju izlazak nakon mraka. Vlada je poslala obrambene postrojbe u najpogođenija područja, a strani konzularni uredi upozorili su putnike. No među lovcima raste osjećaj da je ovakav razvoj bio očekivan — populacija medvjeda eksplodirala je, dok se broj licenciranih lovaca strmoglavio. Smeđi medvjed s Hokaida, visok i do dva metra, više je nego udvostručio brojnost u tri desetljeća — danas ima gotovo 12 tisuća primjeraka. Druga vrsta, azijski crni medvjed, manji je, ali jednako opasan, osobito u prefekturama Akita i Iwate. Stručnjaci upozoravaju da je klimatska kriza dodatni okidač: loši prirodni prinosi tjeraju medvjede da hranu traže oko kuća i farmi. Istodobno, demografske promjene stvaraju idealne uvjete za prodor divljine; dok sela stare i prazne se, prirodna tampon-zona između šume i naselja nestaje.
Lovac Atsushi Kanno, koji ima 37 godina, smatra da se država probudila prekasno: "Da su prije djelovali, ne bismo bili u ovoj situaciji." Nedostatak mladih ljudi voljnih prihvatiti opasan i slabo plaćen posao dodatno sužava obrambenu liniju. Iskusni lovci poput Ikegamija podučavaju novake, ali malo se tko usuđuje stati pred životinje teške i po nekoliko stotina kilograma. U Japanu se kao primarni odgovor i dalje koristi odstrjel medvjeda koji napadaju ljude ili ulaze u naselja. Zakon je izmijenjen kako bi policija lakše koristila vatreno oružje, no Samoobrambene snage i dalje ne smiju djelovati osim u situacijama nacionalne obrane. To lovce stavlja na prvu liniju, često između poziva da zaštite zajednicu i molbi da ne ubijaju životinje. Stariji lovac Katsuo Harada, danas 84-godišnjak, još izlazi na teren sa svojim šegrtima. On najbolje zna koliko je medvjed snažan: prije dvadeset godina jedva je preživio njegov napad dok je lovio jelene. "Pucao sam dvaput, ali nije stalo. Srušilo me, izbilo pušku, zgrabilo glavu", prisjeća se. U kaosu je šakom blokirao medvjedu dišni put dovoljno dugo da hici djeluju. Danas u radionici čuva lubanju zvijeri kao opomenu da se uloge lovca i plijena mogu trenutačno zamijeniti.
Većina javnosti, zabrinuta zbog napada, podržava odstrjel. Sve više Japanaca izbjegava područja u kojima medvjedi obitavaju i putuje u "prefekture bez medvjeda". No zaštitari prirode upozoravaju da masovni odstrijeli dugoročno neće riješiti problem. Konzervator Hiroo Tamatani, koji radi u udruzi Picchio, zagovara selektivni pristup: označavanje medvjeda, praćenje njihovih migracija te sadnju šumskih stabala s plodovima dublje u prirodi, kako bi se hrana odmaknula od sela. Takve bi mjere, tvrdi, smanjile nepotrebna ubijanja, uz zadržavanje odstrjela za životinje koje ponavljano ulaze u naselja. Neke priče pokazuju da suživot nije nemoguć. Budističkog monaha Tougena Yoshiharu medvjed je napao u šetnji, no njegov ga je pas uspio otjerati. Preživio je uz lakše ozljede, ali od tada u šumu nosi nož i kaže da ga iskustvo prati na svakom koraku. "Životinje i ljudi oduvijek dijele prostor. Ponekad si naškodimo, ali moramo postojati jedni uz druge." Japan se danas nalazi na raskrižju između straha i pokušaja da se očuva važan dio vlastitog ekosustava. Dok se ne pronađe trajnije rješenje, čini se da će i ljudi i medvjedi i dalje snositi teret sukoba koji se sve brže produbljuje.
Otvori KEKS Pay
