Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da sljedeća generacija političkog vodstva zemlje mora biti sastavljena od veterana rata u Ukrajini. Putin je ove komentare iznio tijekom sastanka s različitim frakcijama Ruske državne dume, govoreći o sudjelovanju veterana rata u Ukrajini u izborima.
U Rusiji pod Putinovim vodstvom gotovo da nema mjesta za značajan neslaganje ili političku opoziciju, a stranka Ujedinjena Rusija, kojoj je Putin blizak, čvrsto drži vlast. Njegov novi zahtjev signalizira daljnje učvršćivanje tvrdolinijskog ruskog nacionalizma koji dominira političkom moći pod Putinom i podupire obnovljeni Hladni rat Moskve sa Zapadom, kulturu koja će vjerojatno trajati i nakon njegovog eventualnog odlaska, piše Newsweek.
„Moramo tražiti, pronaći i istaknuti ljude koji se ne boje služiti Domovini i koji su spremni riskirati svoje zdravlje pa čak i živote“, rekao je Putin, prenosi državna novinska agencija TASS. „Takvi ljudi trebaju biti promovirani na voditeljske pozicije. Oni će biti naši nasljednici. To je nešto o čemu moramo razmisliti. I hvala što ste istaknuli takve ljude.“
Rusija je pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine i mobilizirala stotine tisuća ljudi za borbu, čak puštajući zatvorenike iz zatvora kako bi služili na iscrpljujućim bojištima. Rusija ne objavljuje redovito podatke o gubicima, no neovisni ruski mediji poput Mediazone i BBC-a procjenjuju da je broj poginulih do sada barem 130.150, na temelju vlastitih istraživanja.
Oni koji prežive ponekad se vraćaju kući duboko traumatizirani, stvarajući novu valovu društvenih problema s kojima se ruska država mora suočiti, uključujući nasilni kriminal, dok pokušava reintegrirati veterane. „Sveukupno, možda je više od 1,5 milijuna ruskih muškaraca i žena sudjelovalo u ratu do početka 2025. godine“, rekao je Mark Galeotti, britanski stručnjak za Rusiju koji je napisao izvještaj o ovom pitanju za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, za Reuters. „Kako se sve više njih počinje demobilizirati i vraćati kući, Rusija će doživjeti priljev veterana… koji nose psihološke posljedice rata.“
Rat se nastavlja unatoč naporima predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u mirovnom sporazumu. Rusija je dosad zauzela oko petinu ukrajinskog teritorija. Odbila je Ukrajinsku ponudu za primirje, rekavši da bi radije odmah sklopila dogovor. Međutim, postoje dvije glavne točke nesuglasica, a to su teritorijalne ustupke i buduća arhitektura ukrajinske sigurnosti, koje nije lako pomiriti.
Rusija tvrdi da je pokrenula invaziju kako bi odvratila ukrajinske ambicije za pridruživanje NATO-u – što smatra velikom prijetnjom sigurnosti – i kako bi zaštitila etničke Ruse od, kako tvrdi, progona u Ukrajini. Ukrajina pak optužuje Rusiju za imperijalni rat osvajanja, kao i pokušaj brisanja ukrajinskog suvereniteta i identiteta stavljanjem zemlje pod kontrolu Moskve.
Otvori KEKS Pay
Rusi uvijek trebaju diktatora a u Srbiji atuokratu i život u mitovima .