Ptice su, uz ljude i kućne ljubimce, najupadljiviji gradski stanovnici. Dok pojedine vrste nalazimo u parkovima i vrtovima, druge viđamo na kućama i zgradama. Naši su gradovi prepuni ptica, a to koje ćete u njima pronaći ovisi i o klimatskim prilikama. Najizraženije su razlike između gradova s mediteranskom i kontinentalnom klimom. Brojnost i raznovrsnost ptica pokazuje nam zdravlje određenog ekosustava, bez obzira na to govorimo li o urbanim ili ruralnim područjima. No iako ih svakodnevno čujemo i vidimo, većina gradskih stanovnika ne prepoznaje više od nekoliko najčešćih vrsta ptica.
Priroda se mijenja zbog nas
Udruga BiOM i Brodsko ekološko društvo organiziraju radionice na kojima građanima predstavljaju raznolikost ptičje populacije u njihovu susjedstvu, dajući im istodobno savjete kako stvoriti pticama bogatiji grad. U Hrvatskoj, naime, živi više od 400 različitih vrsta ptica. Mnoge od njih su ugrožene, a neke su i potpuno iščeznule s ovih prostora. – Najbolji primjer su bjeloglavi supovi. Njihova zadnja gnijezdeća populacija živi na kvarnerskim otocima, a nekad su se gnijezdili diljem Hrvatske. Trovanje predatora rezultiralo je stradanjem znatnog broja drugih divljih životinja, pa tako i supova, koji su danas opstali samo Cresu i Kvarneru. Drugdje ih više nema – kaže Dominik Spevec, ornitolog iz Udruge BiOM.
Među najugroženije vrste ptica u Hrvatskoj ubraja se i svima dobro znana bijela roda. Rode u gradovima većinom grade gnijezda i stanuju na krovovima kuća te na stupovima distribucijske električne mreže, a ugrožene su zbog nestajanja njihovih staništa, odnosno isušivanja močvara. Prema Crvenom popisu ptica Hrvatske, za koje je procijenjeno da postoji rizik od izumiranja, neke od kritično ugroženih vrsta su i mali vranac, patuljasti, prugasti i suri orao, šumska šljuka, veliki ronac, bjelonokta vjetruša, šljuka kokošica, kratkoprsti kobac, krški i stepski sokol, crvenonoga prutka, orao krstaš, zlatovrana, mala štijoka, planinska ševa, morski kulik i crnoprugasti trstenjak. Je li za njihov mogući nestanak kriv čovjek?
– Indirektno i direktno, da. Mi mijenjamo prirodu, priroda se mijenja zbog nas. Zbog nas postoji manjak hrane kao i manjak mjesta za gniježđenje. Mi ljudi krivi smo za mijenjanje prirode, a samim time indirektno i za promjenu brojnosti kod ptica – ističe Spevec. Tretiranje biljaka kemijskim sredstvima i pesticidima te trovanje nekih drugih životinja zbog čega indirektno stradaju i ptice samo su neki od načina na koje čovjek ugrožava svoje pernate susjede. Mnoge ptice vezane su za tradicionalne poljoprivredne prakse koje su u međuvremenu zamijenjene modernih tehnologijama. Tako je, primjerice, sve manje lastavica i piljaka, ptica koje su se gnijezdile u seoskim domaćinstvima.
Ako se na nekom području smanji broj ptica, to je pouzdan znak ugroženosti ekosustava i poremećene ravnoteže u njima. Ljudi su u gradovima možda nesvjesni bogatstva oko sebe, no još uvijek nije kasno da daju svoj doprinos. – Na povećanje broja ptica uvijek možemo utjecati održivijom proizvodnjom, od poljoprivredne do industrijske. U gradovima možemo imati više zelene infrastrukture, znači više otoka gdje se one mogu gnijezditi, hraniti, ali s druge strane moramo biti i oprezni. Primjerice, ljudske navike u gradovima, gdje primjerice imamo otvorene kante za smeće, dovode do toga da se mnoge ptice hrane smećem, a ne onime što bi trebalo prirodno biti u okolini – upozorava Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva.
Došli smo u njihov prostor
Ptice su odličan indikator raznih stanja u prirodi, od onečišćenja do mogućnosti pronalaska hrane za određene vrste. Ako na nekom području živi manje ptičjih vrsta, to je vjerojatno znak da im ta mikrolokacija ne odgovara, dok na mjestima s puno hrane i puno mjesta za gniježđenje i skrivanje automatski živi puno više vrsta, što znači da takve lokacije više pogoduju pticama. Ptice su izuzetno korisne i imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu. Sudjeluju u oprašivanju i prenošenju sjemena biljaka, a isto tako i u kontroli štetočina, uklanjanju uginulih životinja i prirodnoj selekciji kukaca koji nam često smetaju poput komaraca. Što možemo sami učiniti kad je riječ o obogaćivanju ptičje raznovrsnosti? – Na povećanje ptičjeg fonda možemo utjecati tako da im tijekom zime pomažemo hranjenjem, a ljeti davanjem vode. Moramo se brinuti o njima i općenito shvatiti da smo mi ljudi došli u njihov prostor, a ne one u naš. Ne smijemo ih tjerati iz njihova prostora. Puno je načina na koje možemo pridonijeti, ali najvažnije je podizati svijest da ptice trebaju biti oko nas – zaključio je Dominik Spevec.
GALERIJA Poznati chef otkrio: ‘AI je budućnost kulinarstva, no za jednu stvar ga nikad ne koristim’
Otvori KEKS Pay
Žabe su najbolji pokazatelj zdravlja našeg ekosustava.