Zbog toga što će čak triput izlaziti na birališta, a to čeka hrvatske građane, ova godina već je dobila atribut superizborne. Takva je 2024. i globalno; računa se da će se nacionalni i/li regionalni izbori održati u više od 50 zemalja s populacijom od oko 4,2 milijarde ljudi. U Europi se očekuje devet parlamentarnih izbora, a za države članice EU u lipnju slijede i oni za novi sastav Europarlamenta. Procjene su da će politička fragmentacija ostati ključan trend. Sve teže je kontrolirati stabilne većine, pa se računa da će se koalicije vjerojatno morati oslanjati na šire višestranačke sporazume. Hoće li to vrijediti i za Hrvatsku, pokazat će vrijeme. Zasad se ne zna pouzdano ni hoćemo li prvo na parlamentarne (što se trenutno signalizira iz vladajuće koalicije) ili na izbore za Europarlament. Terminski planovi očito su još podložni premišljanjima i vaganju; i za proljetne i za ranojesenske izbore ima argumenata. U tom kontekstu dio računica Vlade svakako je i nova runda povećanja plaća za oko 245 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama. Usto, odnedavno su na snazi i porezne promjene s određenim učincima na povećanje plaća, kao i povećanja minimalca, mirovina te raznih socijalnih naknada.
ne znam da li je netko drugi zapazio, ali u Travnju ostajemo bez poticaja na plin i struju, sto ce biti udar na dzepove. Tako da kradeze mora u svibnju imati izbore dok raja ne shavti sto su im napravili.