Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u drugom kvartalu ove godine iznosila je 5.583 kune, što je nešto niže nego u prethodnom kvartalu, muškarci su u prosjeku imali 12 posto višu plaću od žena, a u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna plaća je za jedan posto viša, pokazuju podaci portala MojPosao.
U posljednja tri mjeseca muškarci su prosječno imali 12 posto višu plaću od žena, što je u prosjeku 5.913 kuna, dok su žene zarađivale oko 640 kuna manje, priopćio je MojPosao u utorak.
Najplaćeniji top manageri, najmanje plaće u pomoćnim zanimanjima, tekstilnoj i kožnoj industriji
Osim kategorije top managementa, gdje je plaća u prosjeku 126 posto viša od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, informacijskih tehnologija i ljudskih potencijala, stoji u priopćenju.
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, tekstilnoj i kožnoj industriji i u uslužnim djelatnostima. U turizmu i ugostiteljstvu radnici u prosjeku imaju 16 posto nižu plaću od prosječne, dok su u automobilskoj industriji plaće porasle za 11 posto u odnosu na prošlu godinu.
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48 posto višu plaću nego one sa srednjoškolskim obrazovanjem i 25 posto višu plaću od prosječne.
Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 59 posto u odnosu na prosječnu plaću. Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju 16 posto nižu plaću od prosječne, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 59 posto višu plaću od prosjeka.
Viša stručna sprema povećava plaću za 28 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
Gotovo 40 posto ispitanih kao beneficiju prima naknadu za putne troškove, nešto manje njih prima beneficije za mobitel, parking, bonus za obljetnice provedene u tvrtki, a četvrtina ispitanika je kazala da nema dodatnih pogodnosti na poslu.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu te one s više od 1000 zaposlenih, a i dalje je najviša plaća u Gradu Zagrebu. Najniže plaće zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Plaćeni dodatni dani godišnjeg odmora jedna od najprivlačnijih beneficija
Neke tvrtke povrh plaćenog godišnjeg odmora zaposlenicima osiguravaju dodatne slobodne dane. U Češkoj dodatne dane na raspolaganju ima čak 33 posto zaposlenika dok u Hrvatskoj, pravo na dodatne dane, povrh plaćenog godišnjeg odmora, ima tek 3,7 posto zaposlenika.
Zaposlenici u Europi u prosjeku imaju na raspolaganju 20 dana plaćenog godišnjeg odmora. U Velikoj Britaniji zaposlenici u prosjeku imaju 28 dana godišnjeg odmora, a slijede je Austrija, Danska, Finska, Francuska, Luksemburg i Švedska s 25 dana.
Dodatni slobodni dani temeljem državnih praznika i blagdana u najvećoj mjeri idu na ruku zaposlenicima u Slovačkoj s dodatnih 15 dana, Malti i Španjolskoj s 14 te Češkoj, Austriji i Hrvatskoj s 13 dana.
Bilo bi vrlo zanimljivo vijdjeti kakve brojke ima državni aparat o toj temi.