Mnoge generacije studenata prijašnjih godina prozivale su matične fakultete zbog nasilnog prebacivanja na bolonjski sustav. Bivši student zagrebačkog prava Marko Duilo to je i dokazao. Pokrenuo je ocjenu zakonitosti Statuta Pravnog fakulteta još 2008. godine pred Ustavnim sudom koji je zbog promjene zakona slučaj ustupio Visokom upravnom sudu.
Pet godina nakon podnošenja zahtjeva stigla je presuda: Pravni fakultet nije mogao ograničiti pravo studenata da završe studij na manji broj godina od onoga koji im je ostao do završetka studija, a prema programu prema kojem je počeo studij uvećan za dvije godine.
Tražio prava za sve
– Zahtjev nije bio pravno složen. Radilo se isključivo o logičkom pitanju pa mi je upravo zbog toga neshvatljivo kako je jedan od najstarijih i najutjecajnijih fakulteta mogao izglasati Statut koji tako grubo i jasno krši studentska prava – kaže Marko Duilo koji je imao dvije mogućnosti – tražiti ocjenu zakonitosti Statuta ili pokrenuti upravni spor protiv fakulteta, no u potonjem slučaju presuda bi imala utjecaj samo na njega, a ne na sve studente koje je Statut diskriminirao.
– Da je presuda donesena 2008., utjecala bi ne samo na moj status nego i na statuse tisuća kolega koji su taj problem imali i na drugim fakultetima. Mislim da se u ovom slučaju najbolje pokazalo zašto zakašnjela pravda ponekad uopće nije pravda – nastavlja Duilo koji smatra kako ima pravo tražiti naknadu štete od Pravnog fakulteta kao i drugi kolege koji su prisilno prebačeni na bolonjski program.
A razloga je više: povreda prava, plaćanje veće školarine na novom programu te najbitnije, godinu dana dulje školovanja budući da je bolonjski program petogodišnji studij, a stari program trajao je četiri godine.S Pravnog fakulteta ističu da nije riječ o propustu nego o različitom pravnom shvaćanju te da su se za ovo rješenje odlučili i zbog toga što fizički nisu bili u mogućnosti istodobno izvoditi nastavu i po starom i po novom programu.
Nemaju pravo na odštetu
– Iako je sud ukinuo odredbe, one se godinama ne primjenjuju jer im je svrha bila prijelazna. Stav je fakulteta da studenti zbog njih nisu imali nikakve materijalne štete pa nema pravne osnove za odštetu.
Prelaskom na novi studijski program i izvedbeni plan izvanrednim studentima omogućeno je da po vlastitom izboru upisuju najmanje 35 ECTS bodova i plaćaju razmjeran iznos školarine – rekao je dekan Pravnog fakulteta Hrvoje Sikirić.
Pitajte rektora Bjeliša što ima reći o zapošljavanju na fakultetima na Sveučilištu u Zagrebu. Premda postoje postoje zakoni i pravilnici, njih se nitko ne drži pri izboru fakultetskog kadra. Najbolji primjer samovolje i bezakonja je Medicinski fakultet u Zagrebu koji ima iza sebe brojne afere, kojem je na Visokom upravnom sudu poništen Pravilnik za izbor u zvanja. Autonomija sveučilišta je samo izgovor da se na zagrebačkim fakultetima svaki dekan može raditi što hoće, a nitko nema kontrolu nad onim što čine.