Globalni prehrambeni sektor suočava se s izazovom koji s jedne strane uključuje ponudu nutritivno bogatih obroka, dok je istovremeno ograničen manjkom resursa i sve većim zahtjevima potrošača. Potrošači u regiji srednje i istočne Europe (CEE) traže, naime, zdrave i pristupačne prehrambene proizvode lokalnog porijekla, a kako bi to iskoristila, prehrambena industrija treba preispitati svoju ponudu, pokazalo je najnovije PwC-ovo globalno istraživanje Voice of the Consumer 2025.
Promjene u navikama
Suradnja i inovacije otvaraju nove mogućnosti tog sektora za rast u skladu s novim zahtjevima potrošača pa se predviđa kako će do 2035. godine područje pod nazivom “Kako se hranimo” (engl. ‘How we feed’) globalno ostvariti bruto dodanu vrijednost (GVA) od 9,88 bilijuna američkih dolara, s potencijalom i od 10,35 bilijuna. Srednja i istočna Europa pritom nisu iznimka, čime se otvaraju ogromne prilike na regionalnom tržištu, pa i Hrvatskoj. No je li prehrambena industrija spremna da ih iskoristi i što treba znati o svojim kupcima? Istraživanje PwC-a pokazalo je kako su potrošači u CEE regiji možda i najosjetljiviji na ono što im prehrambene tvrtke nude te da su njihove nove navike sve usmjerenije na zdravlje i primjenu novih tehnologija, održiviju proizvodnju zbog klimatskih promjena, a usto traže i vrijednost bez kompromisa u pogledu kvalitete.
– Potrošači u srednjoj i istočnoj Europi sve su kritičniji, svjesni cijena, ali i zahtjevni. Zabrinuti su zbog troškova života, geopolitike i sigurnosti hrane, ali nepokolebljivi u svojoj potražnji za kvalitetom i održivošću. To predstavlja značajnu priliku za inovacije prehrambene industrije. Pružajući zdravije, lokalne, praktične i ekološki prihvatljive opcije, tvrtke mogu zadovoljiti potrebe sve selektivnijih i tehnološki naprednijih kupaca u regiji – smatra Mieczysław Gonta, partner u PwC-u i voditelj sektora robe široke potrošnje u regiji srednje i istočne Europe i Poljske.
Istraživanje je pokazalo kako su zdravstveni rizici i transparentnost u proizvodnji hrane ključni čimbenici koji utječu na izbor potrošača, koji preferiraju svježe, sezonske i lokalne proizvode te se od proizvođača hrane sve češće očekuje da potiču zdravije prehrambene navike. Iz PwC-a ističu kako je 35% potrošača spremno izdvojiti i više novca za hranu kako bi pridonijeli vlastitom zdravlju, ali i poboljšanju kvalitete tla i očuvanju bioraznolikosti. Čak 84% potrošača smatra da su aplikacije za praćenje zdravlja promijenile njihove svakodnevne aktivnosti i ponašanje, dok 72% uzima suplemente kako bi ga poboljšali.
Na odluke potrošača u CEE regiji utječu i financijski pritisci i geopolitički čimbenici. Da im je važna cijena kod kupnje hrane, ističe 64% potrošača, no samo ih se 27% osjeća financijski sigurnima, dok je taj postotak na globalnoj razini 46%. Pri odabiru proizvoda prednost se daje pristupačnosti i okusu, koji je bitan za 56% potrošača. Kupci su, naime, spremni promijeniti i brend kako bi dobili veću vrijednost za novac te bolji okus.
Sve veća osviještenost u pogledu očuvanja zdravlja, uključuje i smanjenje unosa alkohola i izbjegavanje ultra-prerađenih namirnica. Čak 65% potrošača izrazito je zabrinuto zbog rizika konzumacije ultra-prerađene hrane, a zabrinjava ih i uporaba aditiva i konzervansa (42%) te pesticida (60%). Dvostruko češće biraju lokalne prehrambene proizvode (30%) u usporedbi s nelokalnima (15%). Bitna im je i jednostavna i brza priprema hrane, što otvara prilike za proizvođače i trgovce na malo da ponude pristupačne, ukusne i hranjive namirnice koje su minimalno prerađene, a jednostavno se pripremaju, da osiguraju pouzdani lokalni lanac nabave kako bi se smanjio utjecaj geopolitičkih čimbenika te uvedu tehnološki podržana rješenja za planiranje obroka, ističu iz PwC-a.
Vrijeme za zaokret
– Lokalni proizvodi imaju prednost jer se smatraju kvalitetnijima i u percepciji potrošača doprinose rastu lokalne ekonomije. To bi trebalo potaknuti prehrambenu industriju da izmijeni svoje dosadašnje prakse kako bi se u svojoj ponudi usredotočila na lokalne i ekološki prihvatljive proizvode – ističe se u istraživanju.
Mislav Slade-Šilović, voditelj Odjela poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska, slaže se kako su potrošači diljem regije srednje i istočne Europe jasni u željama za zdravijim i održivijim prehrambenim opcijama, a Hrvatska nije iznimka. – Ovaj pomak u preferencijama potrošača predstavlja ključnu priliku da prehrambena industrija dodatno osnaži inovacije s ciljem odgovora na očekivanja tržišta. Rezultati našeg istraživanja upućuju na važnost ponude ne samo povoljnih i praktičnih već i hranjivih proizvoda lokalnog porijekla. Trgovci na malo i proizvođači koji prihvate ovu promjenu i započnu s ulaganjima u transparentne proizvodne prakse te poboljšaju kvalitetu svojih vlastitih brendova ostvarit će bolje rezultate na konkurentnom tržištu. Ovo je trenutak za jačanje povjerenja potrošača koji nikad nisu bili informiraniji, tehnološki osvješteniji i izbirljiviji – zaključio je Slade-Šilović.
Otvori KEKS Pay
