U Središnji registar stanovništva, koji je zaživio 1. lipnja i koji sadrži sve podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u RH, rođenju, mjestu i državi rođenja, adresi stanovanja, radnom ili umirovljeničkom statusu, podatke o djeci, bračnom drugu, članovima kućanstva s OIB-ima, o roditeljima, državi rođenja roditelja..., kao i podatke o životnim partnerima, u manje od 20 dana ušlo je tek nešto više od 14 tisuća građana. Iako je Porezna uprava pozvala sve građane da pregledaju osobne podatke putem sustava e-Građani i putem Registra prijave neispravnost/neusklađenost podataka, a mogu ih pregledati i u ispostavi Porezne uprave, građani očito nisu svjesni važnosti Registra stanovništva koji će od 1. siječnja 2027. biti osnova za ostvarivanje socijalnih i svih drugih prava. Građani su pozvani i da podnesu dobrovoljne izjave ako zakonski generirano kućanstvo (roditelji i djeca do prvog zaposlenja) ne odgovara njihovu stvarnom kućanstvu te da isto učine "danas" jer će ti podaci biti osnova za dokazivanje kućanstva odnosno dohotka po članu kućanstva za ostvarivanje prava od početka 2027.
Podatke o nacionalnosti i vjeri građana smjet će gledati i obrađivati samo DZS
U Registru stanovništva, koji je zaživio 1. lipnja, svoje podatke pogledalo samo 14.000 građana
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ja se ne sramim svoje nacionalnosti. Niti vjere. Koje gluposti.