Poljska provodi najveću modernizaciju svoje mornarice od kraja Hladnog rata, nastojeći nadoknaditi desetljeća zanemarivanja pomorskih kapaciteta usred rastuće ruske prijetnje u Baltičkom moru. Varšava trenutno gradi tri multifunkcionalne fregate klase Miecznik u brodogradilištu PGZ Stocznia Wojenna u Gdyniji, u okviru partnerstva vrijednog oko 3,5 milijardi eura s britanskim Babcockom. Fregate se temelje na dizajnu britanskih fregata Type 31 (Arrowhead 140), a prve bi trebale ući u službu između 2029. i 2031. godine. To će oživjeti brodogradilište koje je ranije bilo na rubu propasti. U studenome 2025. Poljska je odabrala švedski Saab za nabavu tri podmornice klase A26 (Blekinge) u okviru programa Orka, vrijednom oko 2,3 milijarde eura. Podmornice će biti prilagođeneBaltičkom moru, s AIP sustavom za dulje ronjenje, četiri torpedne cijevi i mogućnošću naknadne integracije krstarećih projektila. Prva isporuka očekuje se oko 2030. godine, a poljski podmorničari trebali bi započeti obuku u Švedskoj već 2026. Osim toga, Poljska će porinuti nove minolovce klase Kormoran II i gradi spasilački brod za podršku podmorničkim operacijama. "Ruska prijetnja se širi i sada ne možemo ignorirati njihovo hibridno ratovanje, kao što se vidi na primjer kod pucanja kabela. Poljska mora biti vrlo aktivan sudionik u osiguravanju sigurnosti u Baltičkom moru", kazao je zamjenik ministra obrane Paweł Bejda.
Nedavni incidenti, šest sumnjivih oštećenja podmorskih kabela u šest dana u prosincu 2025., aktivnosti ruske "flote u sjeni" za izbjegavanje sankcija te ruska flota u Kalinjingradu pojačali su zabrinutost. NATO je pokrenuo novu misiju za zaštitu kritične infrastrukture. Poljska i Švedska održale su prvu zajedničku vježbu na Baltiku u rujnu 2025., a poljska vlada donijela je zakon koji daje zapovjednicima mornarice šire ovlasti za upotrebu sile protiv prijetnji, piše FT. Poljska je proporcionalno najveći NATO potrošač (4,7% BDP-a u 2025.), ali većina sredstava otišla je u kopnenu vojsku (najveću u EU) i zrakoplovstvo. Uskoro se očekuje novi bilateralni obrambeni sporazum s Velikom Britanijom, nakon razgovora premijera Keira Starmera u Varšavi 2025. Ova modernizacija ključna je za jačanje NATO-ovog sjevernog boka protiv ruskih podmorskih i hibridnih prijetnji u Baltiku.
Finsko zapovjedništvo obrane upozorilo je u pak da će Rusija "vjerojatno ustrajati u svojim ambicijama da ošteti podmorsku infrastrukturu Baltičkog mora", navodi se u godišnjem izvješću o vojnoj obavještajnoj službi, javljaa Reuters.
Regija Baltičkog mora već je u stanju visoke pripravnosti nakon niza prekida u radu energetskih kabela, telekomunikacijskih veza i plinovoda od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Najnoviji incident dogodio se na Staru godinu, 31. prosinca 2025., kada su finske vlasti zaplijenile teretni brod Fitburg (pod zastavom Svetog Vincenta i Grenadina) na putu iz Rusije za Izrael. Sumnmja se d je brod oštetio podmorski telekomunikacijski kabel koji povezuje Helsinki i Estoniju. Vukao je sidro duž morskog dna u finskoj ekonomskoj zoni, što je dovelo do prekida veze. Finske i estonske vlasti uhitile su 14 članova posade (većinom ruskih, gruzijskih, kazahstanskih i azerbajdžanskih državljana), a brod je pušten 12. siječnja 2026. nakon istrage, iako je jedan član posade ostao u pritvoru. Teret je uključivao sankcionirani ruski čelik.
Načelnik finske vojne obavještajne službe, general-major Pekka Turunen, u intervjuu je izjavio da Rusija ima tehničku sposobnost uništiti podvodnu infrastrukturu ako to želi, ali da nije pronađen "neosporni dokaz" koji bi izravno povezao Moskvu s nedavnim incidentima. "Neobično je da se toliko incidenata događa. "Njihov broj značajno se povećao od 2023. u usporedbi s prošlim vremenima", kazao je Turunen. Rusija je više puta odbacila bilo kakvu umiješanost u te incidente, a prošle godine provela je vlastite vježbe za obranu od "podvodnih sabotera" u Baltičkom moru.
Izvješće finskog Zapovjedništva obrane također ističe porast sumnjivih incidenata povezanih sa sigurnošću oko vojnog osoblja i vježbi na kopnu u Finskoj. "Fenomen je najvjerojatnije povezan s povećanom budnošću i nižim pragom prijavljivanja, ali u tim brojkama postoji i stvarno prikupljanje obavještajnih podataka vezanih uz nacionalnu vojnu obranu", navodi se u dokumentu. NATO je u protekloj godini značajno pojačao vojnu prisutnost u regiji fregatama, patrolnim zrakoplovima i pomorskim dronovima – te pokrenuo operacije poput Baltic Sentry i Nordic Warden za zaštitu kritične podmorske infrastrukture.
Oprez u Norveškoj
Norveški ministar obrane Tore Sandvik izjavio je da je situacija u NATO-u teška zbog krize oko Grenlanda, ali da saveznici ne smiju zaboraviti da je zajednički neprijatelj Rusija, koja povećava vojnu prisutnost na Arktiku. Govoreći pred stranim novinarima u Oslu, Sandvik je naglasio: "Rusija ostaje najveća prijetnja Zapadu, NATO-u i svim članicama NATO-a. Ovo su zahtjevna vremena. Situacija u NATO-u je teška". Komentari dolaze usred napetosti izazvanih nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, što je izazvalo krizu unutar saveza.
Sandvik je podsjetio da Norveška dijeli granicu s Rusijom na Arktiku i dugo poziva NATO da više pažnje posveti polarnim regijama i izazovima ruske vojske. Norveška obavještajna služba pomno prati poluotok Kolu, gdje se nalazi oko trećine ruskog nuklearnog arsenala, a šest od 12 ruskih nuklearnih podmornica stacionirano je blizu Murmanska. Jedini izlaz ruske Sjeverne flote u Sjeverni Atlantik prolazi između norveške obale i arhipelaga Svalbard.
Unatoč ratu u Ukrajini, Rusija godinama pojačava prisutnost na Arktiku, povećavajući broj fregata i podmornica u Sjevernoj floti. Međutim, Oslo ne vidi neposrednu prijetnju Norveškoj ili Svalbardu, jer je Moskva trenutno zauzeta Ukrajinom. Ministar je pozvao saveznike da ne dopuste da unutarnje nesuglasice (poput one oko Grenlanda) odvrate pažnju od strateške prijetnje koju predstavlja Rusija. Sličnu poruku uputio je i britanski ministar obrane John Healey, naglasivši da se u vrijeme "nesigurnosti" Europa mora sjetiti da je Rusija prijetnja cijelom kontinentu i NATO-u, piše Baltic News Network.
Otvori KEKS Pay
