Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Europska pravila

Njemačka svojim škverovima dala 5 milijardi eura jamstava, zašto ne bi i Hrvatska

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
07.03.2018.
u 06:45

U Bruxellesu smatraju da bi i subvencioniranje kamate HBOR-om bilo protumačeno u Europskoj komisiji kao državna potpora

Nekoliko dana nakon što su isplaćene zadnje državne potpore hrvatskim brodogradilištima, vlasnik splitskog škvera Tomislav Debeljak apelirao je na Vladu da osigura financijska jamstva Brodosplitu za ugovaranje novih brodova, no postojeća pravila Europske unije kažu da potpore za operativno poslovanje u načelu nisu dozvoljene.

Samo određene vrste potpora poput onih za istraživanje, razvoj i inovacije ili onih za regionalnu pomoć jesu dozvoljene, no i njih mora odobriti Europska komisija. Upućeni sugovornici s kojima smo razgovarali u Bruxellesu smatraju da bi i subvencioniranje kamate HBOR-om bilo protumačeno u Europskoj komisiji kao državna potpora, koja bi vjerojatno bila proglašena nelegalnom ako se ne radi o financiranju ulaganja u istraživanje i razvoj, odnosno inovacije.

Komisija sve provjerava

Jedan primjer iz Poljske dočarava kako se neke države članice pokušavaju snaći, ali ih Komisija odmah istražuje. Poljska je, naime, u rujnu 2016. usvojila zakon po kojem brodogradilišta u Poljskoj mogu, umjesto standardnih stopa poreza na dobit ili poreza na dohodak, plaćati “flat-tax” porez po stopi od samo 1 posto, i to s odgodom do završetka gradnje broda.

Komisija je u preliminarnoj istrazi zaključila da takva olakšica predstavlja državnu potporu, i to ne potporu za razvoj i inovacije, nego baš operativnu potporu, a kako su operativne potpore nezakonite, otvorila je dubinsku istragu.

Prema podacima iz jedne studije, koju je financirala Komisija i koja je objavljena u listopadu 2017., razne države članice EU daju potporu inovativnim programima brodogradilišta, pa je tako Njemačka dala 160 milijuna eura za 98 takvih projekata. Studija navodi da njemačka vlada također “pruža osiguranje za otplatu zajmova povezanih s izvozom”, a vrijednost je tih jamstava za izvoz iz njemačkih brodogradilišta u 2014. iznosila 5,5 milijardi eura. Belgija izuzima od naplate PDV-a određene vrste brodova. Finska je pokrenula program vrijedan više od pola milijarde eura čiji je cilj povećati izvoz finskih brodogradilišta 10 posto i stvoriti 400 novih radnih mjesta. Italija ima nekoliko programa vlade ili državnih razvojnih banaka koji pomažu brodogradilištima ili narudžbama brodova ratne mornarice ili financiranjem istraživanja i razvoja novih tehnologija i proizvoda u brodogradnji.

No, sve te mjere provjerava i odobrava Europska komisija, a ako se netko upusti u državne potpore koje nije prijavio Komisiji, riskira da bude uhvaćen u prekršaju te da Komisija otvori istragu i presudi da sve nelegalno isplaćene potpore moraju biti vraćene.

U prošlosti su još i postojala posebna, fleksibilnija pravila za državne potpore brodogradilištima u EU, ali trend je posljednjih godina takav da se išlo prema ukidanju svih izuzeća i tretiranju brodogradnje jednako poput svih drugih industrijskih sektora.No, u posljednje vrijeme mnogi stručnjaci i političari upozoravaju da EU mora promijeniti svoju politiku prema brodogradnji i dopustiti veću fleksibilnost kako bi se europska brodogradilišta uspjela obraniti od konkurencije iz Kine i Južne Koreje.

Potrebna nova EU strategija

Već postoje europske strategije za sektor brodogradnje, posljednja pod nazivom LeaderSHIP 2020., no na mnogim skupovima, poput onog organiziranog krajem prošle godine u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, može se čuti da to nije dovoljno.

– Najgore tek dolazi – rekao je Reinhard Lueken iz maritimne industrijske organizacije SEA Europe objasnivši da će se manjak narudžbi tek osjetiti u ovoj i sljedećim godinama. Ali, dodao je, europska brodogradnja može se izvući ako se načelno dobra strategija LeaderSHIP 2020. pametno nadogradi i proširi. No, to i dalje znači da se spas i održivi razvoj za brodogradilišta u EU traži u istraživanju i razvoju, inovativnosti, a ne u povratku na stare modele u kojima su državna jamstva bila permanentna i operativna tako da su brodogradilišta proizvodila po višoj cijeni od prodajne, a razliku prebacivala na trošak države. Operativne potpore, poput nedavne koju je Komisija odobrila da Vlada isplati Uljaniku, mogu se odobriti samo ako su jednokratne i ako vode ozdravljenju, restrukturiranju i zdravom nastavku poslovanja po tržišnim uvjetima.

Pogledajte i prosvjed "Ne damo Uljanik":

1/16

- Program restrukturiranja je završio krajem veljače. To znači da Brodosplit mora nastaviti poslovati kao društvo koje nije u poteškoćama i sljedećih 10 godina ne smije primati državnu pomoć. Brodosplit kao i druga brodogradilišta koja nisu u poteškoćama ima opciju tražiti jamstava bez elemenata državne pomoći tj. Jamstava uz tržišne uvjete pri čemu država jamči 80 posto, a brodogradilište s bankama mora samo riješiti instrumente osiguranja za preostalih 20 posto. Naravno, hoće li to država dati ili ne je pitanje njezine diskrecijske odluke. Ovakva se jamstva mogu dati ako iza toga postoji jasan posao, jasan kupac broda, koji će brod platiti i time vratiti kredite dobivene temeljem jamstva i time zatvoriti jamstvo - odgovorila je ministrica gospodarstva Martina Dalić na pitanje Večernjeg lista hoće li država odobriti jamstva Brodosplitu. ( Iva Puljić - Šego)

Komentara 33

AF
afer
07:41 07.03.2018.

Brod je kompleksni proizvod u kojem učestvuju sve grane industrije. Ako država dade jamstva pomaže direktno izvozu bez da daje pomoć. Jasno država je dužna sebe osigurati prije nego daje jamstva (a to u socijalizmu nije bio običaj) da je poduhvat komercijalo isplativ. Stoga državno jamstvo je poticaj koji se vrača ukoliko je pametno uložen.

Avatar Le-Freak
Le-Freak
07:32 07.03.2018.

U Hrvatskoj ima jos uvjek previse jugo-balkanaca, kondicionirani da gledaju na ovu zemlju kao neprijateljsku. Nije cudo da smo pod ljevicarskom vladom totalno propali. Ti isti koce sa svih strana i gledaju napraviti sto vecu stetu.

Avatar maxist
maxist
09:17 07.03.2018.

Da, stvarno zakaj nebi dali ..?......stoti jubilarni put !! ! Prodati i Šume i Vode pa podijeliti privatnicima da se i dalje igraju....poduzetnici......I Nadana...lepog Nadana da ravna orkestrom.....!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije