Za razliku od Uljanika i 3. maja, splitski Brodosplit posluje pozitivno i bez državnih potpora. Nakon pet godina otkako je Tomislav Debeljak, tada vlasnik samoborske DIV grupe, potpisao s državom privatizacijski ugovor o kupnji Brodosplita, 28. veljače dovršeno je restrukturiranje. Sada i vlasnici i Vlada RH, koja je u tih 5 godina aktivno sudjelovala u restrukturiranju s oko 1,5 milijardi kuna, čekaju nalaz Europske komisije. U Vladi su, odgovarajući na upite saborskog zastupnika Mira Bulja, potvrdili da očekuju pozitivno mišljenje EK o restrukturiranju Brodosplita. To su naveli i u svom odgovoru Bulju, koji proziva državu da ignorira što su, tvrdi, vlasnici nenamjenski koristili državne potpore.
Radili Vrata Venecije
U dijelu politike u Splitu, naime, otkako je Samoborac kupio škver, stalno izražavaju otpor prema Debeljaku. Koji njima nije popularan zato što je u početku jasno kazao da neće graditi ni jedan brod na kojemu će financijski gubiti. Kao što je to, sada se tek vidi, godinama činio pulski Uljanik. Debeljak je odmah tražio da ga politika pusti na miru da radi “isključivo tržišno”. No, kako se kriza na svjetskom tržištu nastavila, to je značilo da i dalje neće raditi bulk-carriere i tankere, pa su kritičari prigovarali da su navozi “prazni”. Debeljak je stoga organizirao rad na nizu nešto manjih projekata i brodova trudeći se baš na svakome zaraditi. Brodosplitu nije bilo “ispod časti” raditi ni dizalice, dijelove i sekcije za talijanski Fincantieri, masu malih projekata strojne obrade, silose, metalne konstrukcije. U tih pet godina jedno je vrijeme i pola raspoloživih kapaciteta angažirao na projektu “Vrata Venecije”, gradnji uronjivih sekcija brane, u čemu je Brodosplit stekao znanja i u novim tehnologijama i zaradio oko 75 milijuna eura, dok mu Talijani još duguju oko 5 milijuna. U međuvremenu Brodosplit se prebacuje na gradnju tzv. polarnih turističkih kruzera, gdje vidi svoju budućnost. Prestankom dotoka državnih potpora i Brodosplit se, premda poslujući već dvije godine s profitom, našao na “brisanom prostoru”. Za razliku od Uljanika, Brodosplit nije imao gubitke, zapošljava 2500 radnika, među kojima i 300-tinjak stranih, a Debeljak najavljuje ugovaranje gradnje 7 novih kruzera. Problem je što u idućih 60 dana Debeljak mora odlučiti potpisuje li ugovore o gradnji kruzera vrijednih 110 i oko 50 milijuna eura. Posao mu “visi”, jer se poslovne banke u Hrvatskoj, pogotovu nakon krize u Uljaniku, ne žele izlagati i davati kredite za gradnju.
Model podupiranja
A da bi Brodosplit ušao u te poslove, treba im jamstvo za 80% vrijednosti ugovorenog broda. Brodosplit može uložiti 20% svojeg novca, jer će to relativno brzo pokriti avansom, no treba mu kvalitetna financijska pratnja do predaje brodova, jer tek tada kupac isplaćuje posao. Stoga Brodosplit prebacuje lopticu Vladi tražeći da ona osigura ova jamstva, izgledno putem državnog HBOR-a. Cilj je da tako Hrvatska pronađe svoj sustav podupiranja brodogradnje, kao što to rade u ostalim zemljama članicama EU koje nastoje zadržati svoju brodogradnju, konkretno, sustavom državnih jamstava podupiru brodogradnju u Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj. U Brodosplitu smatraju da država brzo treba donijeti ozbiljne odluke kako bi hrvatska brodogradnja bila izjednačena s konkurencijom unutar EU.
Pogledajte i galeriju: U splitskom škveru porinut najveći jedrenjak s križnim jedrima
Bulj se petlja u sve a u ništa se ne razumije , vlada treba stati iza brodosplita i dati tražena jamstva