Na crvenom zidu bijelim je slovima ispisan moto stranačkog kongresa njemačke stranke Ljevica: „Dosta je!" Ispod toga nalazi se zahtjev: „Učiniti život pristupačnim". Ispred pozornice sjede stotine delegata i podižu svoje glasačke kartice tijekom glasanja.
Kulisa je filmska, jer se kongres Ljevice održavao u dvorani „Metropolis" u poznatoj četvrti Potsdama Babelsbergu. Ona se nalazi tik do svjetski poznatih filmskih studija, gdje se od 1912. godine piše povijest kinematografije. A stranka Ljevica od saveznih izbora 2025. piše vlastitu malu uspješnu priču. Pritom su 2025. mnogi u stranci, vjerojatno i većina, sumnjali u ponovni ulazak u najvažniji parlament Njemačke, Bundestag. Međutim, Ljevica je osvojila gotovo devet posto glasova. Taj iznenađujući uspon ogleda se i u udvostručenju broja članova, koji sada iznosi oko 126.000. javlja Deutsche Welle.
Sve su to razlozi za dobro raspoloženje – koje je, međutim, prigušeno prije početka kongresa u petak. Naime, Jan van Aken, koji je tek 2024. izabran za predsjednika, iz zdravstvenih se razloga ne kandidira za drugi mandat. On je dvije godine s Ines Schwerdtner činio dvojno vodstvo koje je uživalo veliku potporu baze. Taj dvojac je, zajedno sa čelnicom zastupničkog klubau Bundestagu Heidi Reichinnek, uspijevao širiti atmosferu novog početka za do tada posrnulu stranku.
A onda je uslijedio hladan tuš: samo 53,3 posto delegata izabralo je van Akenovog nasljednika Luigija Pantisana za predsjednika. Ključni razlog za ovako skroman rezultat vjerojatno su njegove kontroverzne izjave u intervjuu za tabloid „Bild". Pantisano je kršćanske demokrate (CDU) kancelara Friedricha Merza usporedio s Alternativom za Njemačku (AfD), koju Ured za zaštitu ustavnog poretka djelomično klasificira kao desno-ekstremističku: trenutno nema „nikakve razlike između CDU-a koji vodi fašističku politiku, AfD-a ili samih fašista", rekao je Pantisano.
„Tko izjednačava kršćanske demokrate s fašistima, diskvalificira se za bilo kakvu političku odgovornost", reagirao je glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann u listu „Bild am Sonntag" na Pantisanovu izjavu. Novi čelnik Ljevice, sin obitelji koja je u Njemačku imigrirala iz Italije, brani se na kongresu: „Bila je to namjerno zaoštrena izjava", priznaje on, ali dodaje da ju je „Bild" istrgnuo iz konteksta.
Pantisano je time samo djelomično uspio uvjeriti bazu Ljevice, što pokazuje i njegov slab izborni rezultat. Mnogo toga upućuje na to da su glasovi protiv stigli ponajprije iz istočnonjemačkih pokrajinskih odbora. U Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Vorpommernu AfD mjesecima vodi u anketama. U objema tim saveznim pokrajinama u rujnu se bira novi parlament. Nakon toga bi se za Ljevicu u Saskoj-Anhaltu moglo postaviti pitanje koaliranja s CDU-om ili toleriranja manjinske vlade, kako bi se AfD zadržao podalje od vlasti. U tom kontekstu, Pantisanovo izjednačavanje tih dviju stranaka ne koristi nikome osim AfD-u.
„Sada moram zaraditi povjerenje", rekao je Pantisano za DW nakon udarca na početku svojeg prvog mandata na čelu Ljevice. Priznaje da se nadao nešto većem broju glasova. Nasuprot tome, veliko povjerenje i dalje uživa Ines Schwerdtner, koja je ponovo izabrana s gotovo 86 posto glasova. Osvrćući se na parlamentarne izbore u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Vorpommernuu, ona šalje jasnu poruku AfD-u: „Nećemo prepustiti istok nacistima." Pod tim podrazumijeva i grad-pokrajinu Berlin, gdje se također bira u rujnu. Schwerdtner na nišan uzima i saveznu vladu.
Ona kritizira sve veću militarizaciju te reforme zdravstvenog i mirovinskog osiguranja: „Stotine milijardi za naoružavanje po ubrzanom postupku", kritizira predsjednica stranke tzv. „posebni fond" donesen u tu svrhu. Odjednom je, kako ukazuje, ukinuta tzv. kočnica zaduživanja i dodaje: samo za naoružavanje se ima novca. „To je njihova klasna borba odozgo, koju vode svaki dan. I zato mi sada krećemo u klasnu borbu odozdo!", najavljuje Schwerdtner.
Ona se osvrće i na spor oko politike prema Bliskom istoku, koji se uvijek iznova razbuktava unutar stranke Ljevica. Činjenicu da Ljevica sada službeno koristi riječ „genocid" za vojnu operaciju Izraela u Pojasu Gaze opravdava riječima: „Borimo se oko toga kako opisati stvarnost, jer nam nije svejedno kada je riječ o patnji Palestinaca i izgladnjivanju desetaka tisuća ljudi."
Izrael se, nasuprot tome, poziva na svoje pravo na samoobranu nakon terorističkih napada 7. listopada 2023. godine, koje su palestinski islamisti izvršili na Izrael iz Pojasa Gaze, i odlučno odbacuje optužbe za genocid: veliki broj žrtava posljedica je načina vođenja rata palestinskih terorističkih skupina, a ne navodne namjere uništenja Palestinaca.
Istovremeno, Schwerdtner osuđuje svaki oblik antisemitizma: „Nijedan otac i nijedna majka ne smiju u ovoj zemlji strahovati da pošalju svoje dijete u židovsku školu", kaže ona. „Nitko u ovoj zemlji ne smije se bojati odlaska u sinagogu ili nošenja kipe na ulici. Štitimo židovski život – ovdje i svugdje."
Otvori KEKS Pay
Hit.er je bio nacionalsocijalist = nacist = njemačka ljevica. 30-ih godina prošlog stoljeća.