Mještani i stočari Kornata na izmaku su snaga s čagljevima, vrstom koja napada stada i ubija janjad. Isti problem je u Nacionalnom parku, gdje su čagljevi doplivali s otoka na otok s kopna, a u dvije godine odrstrijeljena je 51 jedinka, dok se u veljači nastavlja i s brojanjem dronovima iz zraka. Na otoku Piškeri ih je sedam, poznato je.
- Ugrožena nam je egzistencija. U protekle tri-četiri godine ostali smo bez 150 do 200 ovaca. Ovce su nestale, ovo što je ostalo to će nestati. Poslije toga će sve zarasti u šumu i borove, a masline će nestati. To su veliki problemi - objasnio je Matej Mudronja Beban s otoka Kornata, prenosi HRT.
- Ako nam se ne uključi država i Ministarstvo i Park, zaboravi i mlade ljude, zaboravi stočarstvo i zaboravi Kornat kakav je bio - nadodao je Josip Šikić s otoka Piškera.
Viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode s Veleučilišta u Karlovcu Vedran Slijepičević objasnio je kako su čagljevi mogli doći na tako udaljen otok.
POVEZANI ČLANCI:
- Ljudi su u početku mislili da ih je netko dovezao. Naravno, kad se pojavi na jednom takvom mjestu kao što je udaljeni otok onda je pretpostavka uvijek da je netko dovezao takvu životinju. No zapravo su došli metodom koja se naziva "island hopping". Znači, jednostavno su plivali s otoka na otok. Prvo su došli do Dugog otoka, a s Dugog otoka na Kornat. Na taj način mogu zaposjesti cijelo Kornatsko otočje. Sve su to otoci koji su relativno blizu, na kilometar jedan od drugog i manje, i bez problema to mogu preplivati - objasnio je.
>> VIDEO Europa okovana snijegom: Frankfurtska zračna luka otkazala više od 300 planiranih letova
Bez hitnog donošenja plana i programa ciljanog izlova do biološkog minimuma će biti exponencijalno gore jer su to inteligentni predatori koji love u čoporu i nemaju prirodnog neprijatelja.