Kada je davne 2002. godine provedena reforma mirovinskog sustava, a s njome i uveden drugi mirovinski stup, mnogi su bili sumnjičavi i skeptični. Međutim, brojke unatrag 23 godine pokazale su da ova strategija nije iznevjerila. Prema podacima UMFO-a, obvezni mirovinski fondovi su krajem 2024. godine pod upravljanjem imali imovinu ukupne vrijednosti 23,22 milijarde eura, što predstavlja povećanje od tri milijarde eura ili 14,8 % u odnosu na 2023. godinu, a od osnivanja su zaradili 9,3 milijardi eura dodane vrijednosti svojim članovima.
Prema podacima HANFA-e, neto imovina obaveznih mirovinskih fondova na kraju lipnja 2025. iznosila je 24,6 milijarde eura, što je za 315,6 milijuna eura (1,3%) više nego u prethodnom mjesecu, dok je u odnosu na početak godine veća za 1,4 milijarde eura, odnosno 6,1%.
Kako funkcionira drugi mirovinski stup?
Svaka zaposlena osoba obvezno izdvaja 5% svoje bruto plaće u obvezni mirovinski fond, a sredstva se uplaćuju na osobni račun zaposlenika u fondu. Mirovinsko društvo koje odabirete vodi vaš mirovinski fond i ulaže vaša sredstva na tržište kapitala kako bi vam povećala prinos. Za razliku od prvog stupa, koji se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti, sredstva iz drugog stupa, smatraju se vašom individualnom ušteđevinom te vam se isplaćuju ulaskom u mirovinu.
O kakvim je ulaganjima riječ?
Dakle, osiguranik prilikom prvog zaposlenja mora odabrati mirovinsko društvo koje vodi njegov fond, a unutar njega i kategoriju fonda (A, B ili C). Svaka kategorija fonda određena je strategijom ulaganja, o čemu ovisi visina prinosa, ali i rizika.
Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Međutim, mogu ih na osoban zahtjev odabrati i članovi fonda koje do uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu dijeli najmanje deset godina. Strategija se temelji na ulaganje najmanje 30% neto imovine fonda u obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. 65% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, a najviše 50% neto imovine fonda u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Također, barem 40% neto imovine fonda ulaže se u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Mirovinski fondovi kategorije B definirani su umjerenom strategijom ulaganja, a namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi, kojima je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Kad je riječ o ulaganju, najmanje 50% neto imovine fonda ide u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, najviše 40% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, a najmanje 60% mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Najmanje rizičnima smatraju se fondovi kategorije C, ali zato donose i najniži prinos. Upravo zbog najniže stope rizičnosti, namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine. U ovoj kategoriji najmanje 70% neto imovine fonda ulaže se u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, najviše 10% može biti uloženo u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, najmanje 90% u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima, dok ulaganje u dionice nije dopušteno.
Zašto ulaganja nose rizik i prinos?
Vrijednost imovine u fondu ovisi o kretanju tržišta. Stoga, prinosi mogu biti pozitivni ili negativni u pojedinim razdobljima. No, obvezni mirovinski fondovi zamišljeni su kao dugoročni ulagači, što znači da je najvažnije promatrati rezultate kroz više godina, a ne kratkoročna kolebanja.
Kako bismo vam dali bolju predodžbu, sa službenih stranica UMFO-a donosimo primjer osiguranika koji je 23 godine štedio u mirovinskom fondu kategorije B. Član je cijelo vrijeme primao plaću, koja odgovara prosječnim primanjima u Republici Hrvatskoj, a ukupno je uplatio 14.911 eura doprinosa. Fond je u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Nakon 23 godine štednje član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43% ukupne vrijednosti stanja na računu.
Kako pratiti prinose?
Fondovi redovito objavljuju kretanje vrijednosti udjela, a pokazatelj prinosa naziva se MIREX (Mirovinski indeks). Članovi fonda mogu u svakom trenutku provjeriti koliko su njihova sredstva uvećana ili umanjena. Praćenjem MIREX-a i izvoda sa svog računa svaki osiguranik ima uvid u uspješnost ulaganja.
Važno je zapamtiti!
U drugi stup odlazi 5% bruto plaće, a sredstva se vode na vašem osobnom računu.
Fondovi ulažu u dionice, obveznice, depozite i druge vrijednosnice prema zakonskim pravilima i strategiji fonda.
Prinosi mogu varirati, no fondovi su dugoročni ulagači, pa je važno gledati rezultate kroz dulje razdoblje.
Sadržaj nastao s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Otvori KEKS Pay
