Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NEZADOVOLJSTVO I MEĐU MLADIMA

Mladi u Hrvatskoj nisu radikalizirani, ali rizik za to postoji

Markov trg pod policijskim osiguranjem nakon ranjavanja policajca u pucnjavi
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
1/4
19.10.2020.
u 18:16

Mladi su u Hrvatskoj konzervativniji I nacionalno osvješteniji od svojih vršnjaka u EU

Bez obzira ne neodgovorne političke i medijske teze o radikalizaciji mladih, mladi u Hrvatskoj nisu radikalizirani niti se Hrvatsku u Europskoj uniji zasad smatra državom koja ima problema s radikalizacijom, no to ne znači da kod nas ne postoje rizični faktori za radikalizaciju, poput percepcije nejednakosti u društvu.

Hrvatska, jer je se ne percipira kao državu koja ima problem s radikalizacijom, nije bila obuhvaćena posljednjim velikim europskim istraživačkim projektom DARE (Dijalog o radikalizaciji i jednakosti) u sklopu programa EU Obzor 2020, ali jesu, primjerice, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska. Cilj tog projekta bio je poboljšati razumijevanje zašto i kako mladi postaju radikalizirani i prihvaćaju radikalne ideologije, koje su posljedice radikalizacije na društvo te kako se društvo može suprotstaviti radikalizaciji.

Percepcija je bitna

U DARE projektu usmjerenom na istraživanje islamističke i antiislamističke radikalizacije, kao i nasilja i zločina iz mržnje sudjelovala je i socijalna psihologinja dr. sc. Renata Franc, voditeljica tima Instituta Pilar, fokusirana na ulogu nejednakosti u procesu radikalizacije.

Franc nam govori da se Hrvatsku u EU ne percipira kao zemlju koja ima problema s radikalizacijom, odnosno s postojanjem islamističkog radikalizma i ekstremne desnice. Ističe da mi, iako sad imamo nešto više informacija, ne znamo još konkretan uzrok zbog kojeg je 22-godišnjak pucao na zgradu Vlade i pokušao ubiti policajca, a kamoli da bismo mogli reći da su mladi općenito radikalizirani. Za početak, kaže, treba razjasniti što znači pojam radikalizacija.

VIDEO: Snimka napada na Markov trg

– Pojam radikalizacija nastao je početno uz islamistički terorizam i smatra se procesom kojim pojedinci ili grupe usvajaju ekstremističke stavove i odobravaju ih ili primjenjuju nasilje u političke svrhe. Dakako, situacija kod nas u društvu nije dobra i postoje rizični faktori koji u kombinaciji s nizom drugih individualnih ili kontekstualnih čimbenika mogu pridonijeti radikalizaciji i mladih i starijih, a to su nepovjerenje u institucije, percepcija nejednakosti i nepravde u društvu, nepovjerenje i nezadovoljstvo radom političara. No postojanje tih rizičnih faktora ne znači da su mladi radikalizirani. Ne može se na temelju jednog slučaja govoriti o radikalizaciji mladih u Hrvatskoj, nego treba rješavati probleme ljudi. Nužno je graditi povjerenje u institucije, ali ne tako da tvrdimo da situacija kod nas nije loša i proglasimo institucije dobrima, jer to neće vratiti povjerenje ljudi, nego uvođenjem promjena u radu institucija i ispravljanjem loših stvari. Netko će reći da je problem u percepciji naših građana koji ne vjeruju institucijama, ali percepcija je bitna i zapitajmo se zašto u drugim zemljama građani imaju povjerenja u institucije – kaže Franc.

Nema ekstremista

Istraživanje Myplace od prije nekoliko godina među mladima u 14 zemalja EU pokazalo je da naši mladi nakon Grka imaju najmanje povjerenja u političare, jako negativan stav prema njima i stanju u društvu, no nisu podržavali nasilje u političke svrhe.

Pozitivan stav prema demokraciji imalo je 70 posto mladih, polovina je izrazila i podršku autokratskim režimima, s mladima iz Gruzije i dijelom iz Britanije, no istraživači su otkrili da se iza sklonosti mladih autokratskim režimima krije nezadovoljstvo postojećim stanjem demokracije i onim u društvu, prije nego što je to izraz sklonosti autokraciji. I prema rezultatima najnovijeg Europskog društvenog istraživanja, rezultati vezani za pravdu i pravednost u društvu pokazuju da je povjerenje naših građana u institucije nisko.

Markov trg pod policijskim osiguranjem nakon ranjavanja policajca u pucnjavi
1/21

Na pitanje osjećaju li da im politika osigurava poštene šanse za sudjelovanje, nepristranost, transparentnost i svakome omogućuje da ima svoj glas u politici, rezultati su pokazali da je na skali do 5 politička pravda u Hrvatskoj ocijenjena s 1,8, najmanje među svim ispitanim zemljama. S tim da su mladi radikalizirani, ne slaže se ni sociolog Ivan Balabanić.

– Ne slažem se da su mladi u Hrvatskoj radikalizirani, ali zbog posljednjeg izdvojenog slučaja postoji podloga da do toga dođe zbog ekstremnijih odluka pojedinaca, no to nema veze s kolektivnom radikalizacijom mladih. Izdvojen slučaj ne može se koristiti za teze o radikalizaciji mladih i za dizanje moralne panike u kojoj se priziva preodgoj mladih. Kod nas ne postoji politička organizacija koja teži ekstremnim uvjerenjima. Europsko istraživanje vrednota pokazalo je da naši mladi jesu konzervativniji u smislu da ih se 50 posto moli jednom tjedno i da su nacionalno osviješteni, ponosni su što su Hrvati, ali to ne znači da su radikalni jer su rođeni u ovoj zemlji i ne znaju za drugu – kaže Balabanić.

Komentara 6

BO
bolnaistina
18:52 19.10.2020.

Nisu radikalizirani,ali su jako revoltirani. Nepotizam,bulimija, nepravda, mito i korupcija.

ED
edgar2
18:44 19.10.2020.

Da se psihološki izrazim, nedostaje nam, kao naciji, samopouzdanja, pa sebe vidimo gorim nego što zapravo jesmo... Svi imaju problema, posebno sada, ali je stvar kako ko podnosi taj ogroman pritisak...

VE
Ventilator2
18:30 19.10.2020.

Naslov sljedećeg članka nekog eksperta;lopovi u hrvatskoj nisu zatvoreni, ali iz dobro znanih razloga ni ne boje se zatvora

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije