Ni nekoliko dana nakon izbora Friedricha Merza za novog njemačkog kancelara ne prestaju nagađanja o tome tko od zastupnika crno-crvene koalicije nije u prvom, a vjerojatno ni u drugom krugu, dao svoj glas za čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU). To je bilo po prvi put u njemačkoj povijesti da predloženi kandidat nije izabran u prvom krugu glasanja. Budući da je glasanje u konačnici bilo tajno, niti jedan zastupnik koalicije CDU/CSU i SPD-a nije javno priznao kršenje koalicijske discipline. Prema pisanju Spiegela, moguće je da je unutar parlamentarne skupine SPD-a bilo i neistomišljenika, iako je novi vicekancelar i savezni ministar financija Lars Klingbeil izjavio kako su njegovi zastupnici već u prvom krugu jednoglasno glasali za Merza kao novog šefa njemačke vlade. Merzov neuspjeh, fijasko i politička bomba, kako su njemački mediji opisivali njegov neizbor, tim je viši što je sada jasno da su svi članovi nove vladajuće koalicije bili u dvorani.
Dakle, ne može se govoriti o izostanku koalicijskih zastupnika, već o tome kako su pojedini zastupnici očito glasali protiv vlastite parlamentarne skupine. Novi njemački savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) pozvao je da se ne traže disidenti jer bi to, po njegovim riječima "samo dovelo do nepovjerenja". Slično razmišlja i njegov stranački vođa i premijer Bavarske Markus Söder koji je izjavio kako sada Njemačkoj treba stabilnost više nego ikad. Mnogi vjeruju kako će se do te stabilnosti teško doći jer su demokršćani, posredstvom SPD-a bili prisiljeni isto pregovarati sa Zelenima te strankom Ljevica kako bi Friedrich Merz istog dana bio izabran za kancelara. Takvu informaciju potvrđuje i čelnica stranke Ljevica Ines Schwerdtner koja je, objašnjavajući stratešku potporu svoje stranke drugom krugu glasanja na izborima za kancelara, kancelara Merza nazvala "klasnim neprijateljem" kojem su zajedno sa Zelenima pomogli kako bi "spriječili kaos u nadolazećim danima".
Bez obzira na obećanja koja im je dao novi kancelar, potpora Ljevice i Zelenih u Bundestagu bit će sve dotle dok Merz bude ispunjavao njihove nove zahtjeve, a koji će najvjerojatnije dolaziti svaki put nanovo kad za to bude potrebe. Uz to, vladajućoj koaliciji prijeti daljnji izostanak glasova "razočaranja ili upozorenja", a koji su po svoj prilici došli sa strane demokršćanske koalicije CDU/CSU. Analitičari uzrok glasova "razočaranja" vide u velikim ustupcima koje je Merz dao SPD-u i njegovu čelniku Larsu Klingbeilu. Glasovi "upozorenja" navodno dolaze iz dva pravca. Prvi je onaj koji dolazi od lijevoliberalnijih članova CDU-a, koji su često opisivani kao pristaše Angele Merkel, a koji odbacuju ponekad vrlo konzervativnu politiku novog kancelara. Drugi pravac je onaj koji dolazi sa strane demokršćanskih čelnika gradova i općina zbog neispunjenih zahtjeva poravnanje minusa nastalog zbog visokih migrantskih troškova. Osim navedenog, ne treba zaboraviti da je Merz, prema riječima kritičara, prekršio dva središnja obećanja iz svoje izborne kampanje: kočnicu duga i poseban fond.
Zbog toga mnogi smatraju da je iznevjerio svoje birače koji nezadovoljni napuštaju CDU i pristupaju Alternativi za Njemačku (AfD) koja je, po posljednjim anketama, već najjača politička snaga u Njemačkoj. Iz AfD-a stižu vijesti kako im osim nezadovoljnika iz CDU-a pristupaju i članovi SPD-ove desnice koji nisu zadovoljni vođenjem socijaldemokrata od Larsa Klingbeila. Čelnici AfD-a rast svoje stranke vide snagu u idejama za koje se zalažu u "zaštiti Njemačke". Taj rast će, prema izjavama čelnika AfD-a biti još brži nakon ovotjedne odluke Upravnog suda u Kölnu kojom Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) privremeno više neće klasificirati AfD kao "potvrđeno desnoekstremističku stranku". Donesena sudska mjera ne znači da je BfV promijenio svoju temeljnu procjenu, već je "riječ o isključivo pravno-zaštitnoj mjeri u kontekstu sudskog postupka koji se bavi zakonitošću javne klasifikacije". Jer, kako je navedeno, cilj je spriječiti moguće pravne posljedice za BfV ili utjecaj na tijek samog postupka do donošenja konačne sudske odluke. Unatoč rastu, AfD zasad nema koalicijski potencijal. Čak i da dosegne 50 posto potpore, teško može doći na vlast u Njemačkoj jer nijedna stranka zasad nije iskazala spremnost koaliranja s AfD-om. Iz AfD-a poručuju kako će se i to mijenjati u Njemačkoj pod pritiskom SAD-a čiji čelnici predvođeni Donaldom Trumpom već neko vrijeme ističu svoju stalnu potporu Alternativi za Njemačku.
Ljeve strukture žele svim silama ostati na vlasti te se služe lažima i manipulacijama sadašnja vlast njemačke neće postići ništa previše se mora udovoljavati drugim strankama .