Naslovnica Vijesti Svijet

Ljubav Moskve i Ljubljane

Rusija je Sloveniji tradicionalo veliki trgovinski partner i u cilju joj je, baš kao i Austriji ili Njemačkoj, da se ukinu međusobno uvedene sankcije
29. srpnja 2016. u 19:55 13 komentara 2975 prikaza
Slovensko-ruski odnosi
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Iako je nominalno povod za sutrašnji posjet ruskog predsjednika Putina Sloveniji otvorenje spomenika ruskim ratnim zarobljenicima koji su na prijevoju Vršič prije stotinu godina stradali u lavini gradeći cestu preko planine, stvarni razlozi znatno su bitniji. Posjet pokazuje da je Rusija vrlo ozbiljno krenula u diplomatsku ofenzivu kojom će na kraju razbiti jedinstvo Europske unije vezano za Ukrajinu, ali i napokon pokopati europske sankcije koje su Moskvi uvedene nakon aneksije Krima.

Upravo zbog toga Rusija i igra na kartu Slovenije, Mađarske, Austrije, a djelomično i Njemačke, svojih glavnih trgovinskih partnera u ovom dijelu Europske unije gradeći pri tome svojevrsni antisankcijski blok na području središnje Europe. Istini za volju, sankcije uvedene Rusiji prije dvije godine teže su pogodile samu Europsku uniju nego Rusiju jer europski proizvodi više nemaju ulaz na rusko tržište. A to Sloveniju, baš kao i Hrvatsku i ostale zemlje središnje Europe, prilično boli. Slovensko-ruske gospodarske veze tradicionalno su jake, a Rusija je već godinama među deset najvećih slovenskih trgovinskih partnera, koja u “deželi” kupuje proizvode farmaceutske industrije, električne dijelove, strojeve, boje... S druge strane, glavni ruski izvozni proizvod u Sloveniju su energenti, nafta i plin.

Putinu će ovo biti treći posjet Sloveniji. Prvi je put došao 2001. kao predsjednik Rusije i tada se na Brdu kod Kranja susreo s tadašnjim predsjednikom Milanom Kučanom i premijerom Janezom Drnovšekom, ali i s tadašnjim američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. Drugi je put kao ruski premijer Putin u Ljubljanu stigao 2011., na susret sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom.

Sutrašnji posjet u potpuno je drugačijem ozračju. Odnosi između Rusije i Zapada već odavno nisu dobri, a NATO razmješta i dodatne snage na svoje istočne granice kako bi spriječio svaku pomisao da Moskva može vojno pregaziti istočnoeuropske zemlje, pogotovo one poput Litve, Letonije i Estonije koje su do prije dvadeset pet godina bile s Rusijom u zajedničkoj državi.

– Povukli smo jedan diplomatski potez u kojem Slovenija čuva dobre odnose s Rusijom, dok s druge strane ne dolazi u koliziju s Europskom unijom ili NATO-om, čiji smo članovi. Mi ne dovodimo ništa u pitanje, a istovremeno činimo sve da Slovenija ostane sigurnom zemljom, i da ima prijatelje diljem svijeta, uključujući i Rusku Federaciju – ustvrdio je slovenski predsjednik Borut Pahor.

Pahor i Putin ODNOSI RUSIJE I SLOVENIJE Pahor o šetnji s Putinom noćnom Ljubljanom putin U Sankt Peterburgu Putin i Erdogan sastat će se u kolovozu, prvi put od pogoršanja odnosa Pahor i Putin 'Provjerite stanje prije puta' Dolazak Putina u Sloveniju i smjena turista na Jadranu: Hrvatsku za vikend očekuju velike poteškoće u prometu

Ako ovaj dijalog urodi plodom, mogao bi to biti prvi korak u ublažavanju sankcija koje su si međusobno uvele EU i Rusija i koje zasigurno nisu, gledajući iz europske perspektive, urodile plodom. Gubici koje su trpjeli, i još uvijek trpe europske tvrtke, ali i poljoprivrednici kojima je Rusija bila do prije nešto više od godinu dana jedno od primarnih tržišta, veći su nego gubici koje zbog blokade trpi Rusija. U svakom slučaju, Moskva naravno i ne pomišlja na poništenje aneksije Krima zbog kojega je, bar službeno, nastupilo najveće zahlađenje odnosa između Moskve i Bruxellesa.

Treba pri tome imati na umu kako interesi članica EU u odnosima s Rusijom nisu jednaki. S jedne strane Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Danska, pa i Hrvatska, bilježe gubitke. S druge strane, Velika Britanija ili Španjolska nemaju jake trgovinske veze s Rusijom i spremne su jače inzistirati na “zajedničkom odgovoru Moskvi”.

Naravno, cijela ova priča najmanje se sviđa Ukrajini, koja bi mogla ispasti kolateralna žrtva ponovnog otopljavanja odnosa između Rusije i dijela zemalja Europske unije. Ne čudi stoga što je ukrajinski veleposlanik u Sloveniji Mihailo Brodvič objavio pismo u kojem se poziva na Bismarcka i njegov stav kako bilo koji dogovor s Rusima “nije vrijedan ni papira na kojemu je napisan”. Prema njegovim tvrdnjama, Putin ne poštuje principe mirnog rješenja sukoba.

“Putinov posjet Sloveniji vidim negativno. Uostalom, na Vršiču u lavini nisu stradali samo Rusi, tamo je bilo i 68 mojih zemljaka iz Galicije, Bukovine”, piše veleposlanik Brodovič

>> Poruka NATO-a Putinu: Dovde, i ni korak dalje

Elipso

  • Avatar Speedy Gonzales
    Speedy Gonzales:

    Ovaj Karakaš je neprofesionalnim člancima neumoran u vrijeđanju. Kakav je to naslov:"Ljubav Moskve i Ljubljane"? kad se zna da između država ne može biti ljubavi.

  • Avatar Pipl mus tras as
    Pipl mus tras as:

    RUS cilja na PETROL..hehehehhe

  • Avatar blustar
    blustar:

    ma partizani se za par minuta sve dogovore