Naslovnica Vijesti Hrvatska

Lalovac: Porez na nekretnine omogućio bi rasterećenje rada

Ključni problemi su mito, korupcija, klijentelizam, gubitak povjerenja u institucije. Manjak reformi ne može se riješiti poreznom politikom, kaže Željko Lovrinčević
15. lipnja 2018. u 08:58 18 komentara 956 prikaza
Marićev posljednji porezni paket pohvalili su svi osim ugostitelja. I predstojeće rasterećenje vjerojatno će biti kombinacija više mjera
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je s Dana poduzetnika da će od početka iduće godine smanjiti opću stopu PDV-a, kako je i najavljivao. S iste govornice predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović priklonila se rasterećenju cijene rada, odnosno smanjenju pritiska na plaće, koje se traži i promovira iz poslovne zajednice.

Ivan Vrdoljak Šef HNS-a Ivan Vrdoljak Ukinuti stopu od 36% poreza i dići neoporezivi dio osobnog dohotka

Ukupno veliko opterećenje

Hrvatsko je porezno opterećenje visoko u usporedbi s ostalim tranzicijskim ekonomijama i kreće se oko 38% BDP-a, za razliku od jeftinije Slovačke gdje se porezima i doprinosima prikupi 32% BDP-a, Slovenije 36%, baltičkih država oko 30% i Češke 35%. Unutar poreznog kolača, Hrvatska jače udara na potrošnju, a manje na plaće i imovinu. Tek se s rastom ekonomije zadnje tri godine i kod nas otvorio prostor za smanjenje porezne presije koje je počelo rasterećenjem dohotka u Milanovićevoj Vladi, a nastavljeno prošle godine kombinacijom nekoliko mjera: manjim pritiskom na plaće, smanjenjem poreza na dobit, spuštanjem PDV-a za pojedine grupe i vraćanjem opće stope u turizmu.

Marićev je paket naišao na pohvale svugdje osim kod ugostitelja koji se žale da im je veći porez srezao investicije, otjerao goste i digao troškove. Može se očekivati da će i predstojeće rasterećenje, zadrže li se pozitivni gospodarski trendovi, biti kombinacija više mjera. Otvoreno je ostalo pitanje univerzalnog dječjeg doplatka koji se trebao osigurati svoj djeci. Zahvaljujući osobnim odbicima i olakšicama za djecu i uzdržavane članove obitelji porez na dohodak ne plaća 1,5 milijun radnika i umirovljenika, ali zato Hrvatska natprosječno oporezuje veće plaće te sve koji zarađuju više od desetak tisuća kuna neto tretira kao bogataše.

Zdravko Marić SVIMA SMANJITI 20 %? Dilema: Smanjiti porez na plaće ili PDV

Lijeva Vlada digla prag

Prvi je stopu od 40 posto pokušao ukinuti bivši ministar financija Boris Lalovac, ali lijeva Vlada nije se usudila ići tako daleko, nego su samo digli prag. Zdravko Marić poslije je olabavio pritisak na 36 posto, što je, ne računa li se Slovenija, i dalje najveća stopa među tranzicijskim državama. Stare članice EU još su strože prema ljudima s visokim primanjima, no njihove su granice bolje ciljane. Lalovac kaže da bi odustajanje od poreza na imovinu moglo biti zapreka za daljnje rasterećenje cijene rada.

Boris Lalovac | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Boris Lalovac, zastupnik u Saboru: Prvi sam pokrenuo smanjenje poreza na plaće i tražio ukidanje stope od 40 posto. Problem može biti to što nema imovinskog poreza kao protuteže

Modeli porezne reforme:

1. Smanjenje stope PDV-a

+ Manje stope odvraćaju od sive zone, niže cijene dižu potrošnju 

S manjim PDV-om Hrvatska bi trebala biti jeftinija i za domaće građane i za turiste, što bi zemlju učinilo atraktivnijom za goste. Ima mišljenja da bi PDV mogao biti i 20 posto kad bi bilo manje izuzetaka i kad bi svi koji to moraju izdavali račune. Da bi izbjegli njegovo plaćanje, mnogi poduzetnici zatvaraju stara i pokreću nova poduzeća, pa se značajno širi porezna evazija. Niži PDV možda bi privukao dio poduzetnika iz sive zone i općenito bi utjecao na smanjenje cijena. No, rasterećenje može ići na trošarine, za benzin naprimjer. 

- Rashodi se nisu rezali, zbog čega nema većeg prostora za pad poreza 

Ne postoji garancija da će tvrtke i trgovci doista rezati cijene, a državni će proračun ostati bez značajnih prihoda. Tvrtke navijaju za niže poreze na rad jer PDV plaćaju krajnji potrošači, a oni ga samo ubiru za državu. Ekonomist Lovrinčević podsjeća, međutim, da država nije smanjivala rashode pa je i prostor za rasterećenje mali. Lani je, naprimjer, Vlada povećala prava povlaštenih skupina umirovljenika, a ušlo se i u masovniju kupnju vojne opreme, zbog čega značajnije rasterećenje pada u vodu.

Referendum Silvije Tomašević Referendum za ukidanje poreza na dohodak

2. Niži porezi na plaće

+ Niža davanja uz plaću otvorila bi prostor za povećanje plaće 

Niži trošak rada, bilo da se radi o porezu ili doprinosima, ostavlja prostor za povećanje neto plaća, a ono je sad važno zbog masovnih migracija i bijega stanovništva. Plaće oko i iznad 10 tisuća kuna su natprosječno opterećene. Inače, efektivno opterećenje plaća u Hrvatskoj iznosi 6,5 posto te je, kaže Lovrinčević, među najnižima u Europi dok su doprinosi ispod ili oko prosječnih. Veći utjecaj na smanjenje cijena rada imalo bi rezanje doprinosa, no opet se postavlja pitanje odakle nadoknaditi izgubljene prihode.

- Radnici koji zarađuju manje od prosjeka ni sad ne plaćaju porez 

Već sad 70 posto zaposlenih ne plaća porez na dohodak pa im smanjenje tog poreza ne bi ništa značilo. Smanjenje doprinosa dovelo bi do pada mirovina, ali i problema u zdravstvenom sustavu ako se to smanjenje ne bi moglo nadoknaditi iz proračuna. Smanjenje poreza na plaće pogodovalo bi ljudima čija su primanja iznad desetak i više tisuća kuna, ali ne i radnicima koji zarađuju manje ili oko prosjeka. Budući da ekonomija usporava, pitanje je koliko će duboko zec pobjeći u šumu  dok mi pripremamo ražanj.

ANDREJ PLENKOVIĆ Najmanje 1% Plenković: Bit ćemo prava Vlada koja smanjuje stopu PDV-a

3. Kombinacija mjera

+ Sindikatima nije mrsko smanjenje PDV-a uz neke druge mjere

Može se opet dići neoporezivi dio plaće, srezati najveća stopa poreza na dohodak ili micati neki doprinosi na plaće, s blažim  korekcijama u sustavu PDV-a na nekim socijalnim proizvodima. Europska komisija spominjala je i nulte stope za neke proizvode, pa bi se i o tome moglo govoriti. Za razliku od poslodavaca koji plebiscitarno traže manji pritisak na cijenu rada, što znači ili smanjenje doprinosa ili smanjenje poreza na plaće, sindikatima nije mrsko ni smanjenje PDV-a jer njegova visoka stopa od 25 posto pogađa  siromašne  više nego bogate.  

- Ključni problem zemlje su mito, korupcija, a ne porezna politika 

Loše bi bilo kad bi se država odrekla prihoda od PDV-a, a cijene i usluge ostanu na sadašnjim visokim razinama. Razlika bi, zapravo, završila u trgovini ili kod poslodavaca koji niži PDV, sudeći prema istupima njihovih predstavnika zapravo i ne traže. - Ključni problemi ove zemlje su mito, korupcija, klijentelizam, gubitak povjerenja u institucije, a oni se neće riješiti promjena jedne ili dviju poreznih stopa. Nedostatak reformi ne može se riješiti preko porezne politike, kategoričan je Željko Lovrinčević, jedan od stručnjaka koji je pripremao zadnju poreznu reformu. 

Gari Capelli Udruga Cappelliju: Ugostiteljima pomozite nižim PDV-om, a ne ograničavanjem seoskog turizma

Udruga Lipa

Reforma poreza na dohodak treba biti prioritet. Ne postoji razlog da se ne ukinu pridruženi porezi za zapošljavanje i ozljede na radu, pogotovo kad je nezaposlenost u padu, kaže šef udruge Davor Huić.

Novosel: Mogu li doprinosi biti manji?

Logično bi bilo da smanjenje PDV-a ide svima u prilog, ali iskustvo s turizmom pokazalo je da poslodavci ne smanjuju cijene kad porez pada, a dižu kad raste. Manji PDV morao bi se preliti na niže cijene i veće plaće. U interesu radnika su i manji porezi na rad, ali porez na dohodak ne plaća 70 posto radnika, a upitno je mogu li mirovinski doprinosi biti manji, a i zdravstveni su među nižima, kaže sindikalac Mladen Novosel.

Lovrinčević: Svi su šutjeli o militarizaciji

Od HUP-a do Pantovčaka, svi su šutjeli kad se donosio proračun, kad se odlučilo o militarizaciji društva, širenju prava branitelja. Tada su imali javnu obvezu govoriti jer je povećanjem izdataka za vojsku i dizanjem prava potrošen prostor za porezno rasterećenje. Proračun je zrcalo društva. Nerad drugih ne može se rješavati poreznom politikom, prokomentirao je ekonomist Željko Lovrinčević.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Marićev posljednji porezni paket pohvalili su svi osim ugostitelja. I predstojeće rasterećenje vjerojatno će biti kombinacija više mjera
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Predizborno obećanje Bernardić: kad treći put preuzmemo odgovornost za Hrvatsku, smanjit ćemo PDV u turizmu

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar pinokio-wien
    pinokio-wien:

    Sacuvaj me boze od ovakvih strucnjaka..

  • morejeslano:

    Piše:' Lalovac kaže da bi odustajanje od poreza na imovinu moglo biti zapreka za daljnje rasterećenje cijene rada." Koje naklapanje bez argumenata Diktatori iz EU ih stišću i traže da uvedu taj porez, a naši čekaju da ljudima postane već ... prikaži još!već svejedno tako da ne izađu na ulice.

  • Somelier:

    Kao prvo sramotno je da se nakon potpisivanja Istanbulske konvencije Lalovac kao nasilnik nad ženom još uvijek u javnosti spominje. PDV niti slučajno dirati. Poznavajuči naše Hrvatske prilike znam da ako se PDV smanji 2% cijene će odmah na gore ... prikaži još!e za 3 do 4%. Bolje rasteretiti plaće poslodavcima i radnicima uvesti minimalac 4.600,00kuna. Iz PDV-a subvencirati firme koje nisu u stanju financirati taj minimalac.