Kada se jednom bude radio politički saldo mandata Andreja Plenkovića, jedna od stvari koja će ostati upamćena je zasigurno fluktuacija ministara kroz njegove tri vlade. Neki od tih ministara su morali otići jer je po Plenkovićevom nalogu tajnica napisala razrješenje, neki zato što se radilo o (ne)logičnim ministarskim zamjenama, no većina ih je ipak otišla zbog sumnji u nekakve koruptivne aktivnosti. Ovo posljednje odnosi se na ukupno devetero ministra koji su se našli u problemima sa zakonom, a za osmero njih ti problemi su i verificirani u vidu optužnica ili sudskih postupka. Zanimljivo je i da će Andrej Plenković ostati upamćen i kao premijer kojem su čak dva ministra uhićena na dužnosti. Prvi je bio Darko Horvat, koji je u veljači 2022. uhićen dok je bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, a s tim uhićenjem je pokrenuta afera "Po babi i stričevima". Koja je ušla u anale hrvatskog pravosuđa zbog činjenice da su na jednom mjestu optužena čak četiri ministra jer s Horvatom, optuženičku klupu dijele Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević, koji je bi potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a.
Zbog tih uhićenja, Plenković je bio prisiljen na rekonstrukciju Vlade, a USKOK u optužnici Horvata tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran. Što se tiče Miloševića i Tolušića, oni se terete da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani. Aladrovića se tereti da 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) urgirao za dva nezakonita zapošljavanja. Horvat se u tom dijelu tereti da je što osobno što preko Ane Mandac, njegove desne ruke, na to poticao Aladrovića. Horvat, Aladrović, Tolušić i Milošević su se tijekom istrage u obranama nijekali krivnju. Horvat je iskazivao da niti jedan od natječaja za dodjeljivanje potpora na područjima gdje žive nacionalne manjine nije definirao da se potpore moraju dodijeliti isključivo nacionalnim manjinama. Kazao je da je moguće da ga je Tolušić pitao za neke tvrtke, do da se toga ne sjeća te da je vjerovao da radi u skladu sa zakonom.
Tolušić se pak nije sjećao poruka nađenih u njegovom mobitelu koje su poslane Horvatu i dio su spisa, dok su Aladrović i Milošević također nijekali krivnju. Optužnica je podignuta koncem 2022., pravomoćna je postala u ožujku 2025., a na jesen bi Horvatu i ostalima moglo početi i suđenje. Tolušić ima i problema s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), koji ga tereti za subvencijsku prevaru, no tu je optužnicu sud u rujnu 2023. vratio EPPO-u na doradu i sud bi po toj dorađenoj optužnici trebao odlučivati idući tjedan. EPPO je optužnicu protiv Tolušića i Željka Ferenca podigao u prosincu 2023. Tereti ih se za subvencijsku prevaru i zloporabu položaja i ovlasti povezane s projektom izgradnje vinarije i sadnje vinograda što je bilo sufinancirano sredstvima EU, pri čemu je EU oštećen za oko 400.000 eura. Zbog tih optužbi Tolušić je bio uhićen u srpnju 2022. te je jedno kratko vrijeme bio u istražnom zatvoru.
Poput Tolušića, na meti i USKOK-a i EPPO-a, našla se i Gabrijela Žalac, bivša ministrica regionalnih fondova i EU razvoja, koja je uz to bila i Plenkovića miljenica. Bila je uhićena u studenom 2021. i nakon toga su protiv nje pokrenuta ukupno četiri postupka; dva je pokrenuo USKOK, dva EPPO. Nakon što je godinama nijekala krivnju, prije koji mjesec je u dva predmeta priznala krivnju i nagodila se s tužiteljstvima. U slučaju USKOK-ovih optužbi da je od Josipe Pleslić (eks Rimac) tražila da pomogne njezinom bratu da prođe državni ispit, uvjetno je osuđena, a u aferi Software, gdje ju je optužio EPPO, nakon priznanja krivnje osuđena je na dvije godine zatvora te je u proračun vratila 200.000 eura. EPPO ju je nedavno optužio da je troškove svog rođendana platila iz proračuna, a kako je i u tom slučaju već u proračun vratila oko 10.000 eura i tu je vjerojatno izgledna nagodba. Ostaje još afera Vjetroelektrane gdje joj je suoptužena Josipa Rimac. Ta optužnica podignuta u veljači 2022. još nije potvrđena jer je obrana osporavala zakonitost dokaza proizašlih iz mobitela Josipe Rimac. U razgovorima između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac se spominje AP, a to je posljedično dovelo i do toga da je donesen lex AP kako bi se, po riječima premijera, objavom detalja iz istraga spriječila politička šteta koja se nanosi njegovoj stranci.
I dok neki bivši Plenkovićevi ministri čekaju početak suđenja, dvojici se već sudi: Lovri Kuščeviću i Mariju Banožiću. Banožić se tereti da je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, a taj mučni slučaj prate razne kontroverze, jer se nesreća dogodila u studenom 2023., optužnica je podignuta godinu kasnije, a suđenje je počelo nedavno. Mnoge su stvari nejasne, a Banožić je u svojim javnim nastupima nijekao krivnju te je odgovornost za nesreću pokušao svaliti na poginulog Gorana Šarića. Tijekom suđenja, do sada, isplivale su i neke nejasnoće oko toga kako je napravljen očevid, a javnost od početka smatra da je u toj priči Banožić imao povlašten tretman, kakav inače nemaju drugi optuženici za prometne nesreće. Što se tiče Kuščevića, da je bio ministar i da mu se sudi, još se malo tko sjeća, jer se suđenje odvija daleko od očiju javnosti. Optužnica protiv njega je podignuta koncem 2021. a suđenje mu je počelo 2023. USKOK ga tereti za zlouporabe položaja i ovlasti dok je bio načelnik općine Nerežišća. Među Kuščevićevim suoptuženicima su i njegova supruga i šogor, a istraga je protiv njega pokrenuta 2019. , dva mjeseca nakon što je dao ostavku na ministarsku funkciju.
On je bio i politički tajnik HDZ-a, a tereti ga se za djela koja je počinio kao načelnik Nerežišća, pri čemu ga se tereti za štetu od oko četiri milijuna kuna. U njegovom slučaju paradoks je to što se sve zbog čega sada sjedi na optuženičkoj klupi zakotrljalo baš zato što je postao ministar, a među ostalim tereti ga se da je kao općinski načelnik inicirao izmjenu prostornog plana kako bi svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te da je šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana. Osim za prenamjene zemljišta, izmjene prostornog plana od kojih je samo Kuščević imao koristi i dodjeljivanje POS-ovog stana šogoru, tužiteljstvo ga tereti i za mito te nezakonitosti s nekretninama. Što se pak događa sa slučajem Ivana Paladine, bivšeg ministra graditeljstva, protiv kojeg je istraga službeno pokrenuta u studenom 2023. nije poznato. Ta je istraga pokrenuta nakon kaznene prijave Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) čiji je predsjednik uprave Paladina svojevremeno bio. Osim njega, sumnjiče se još dvije osobe. IGH, je kao privatni tužitelj, podnio kaznenu prijavu protiv Paladine i ostale dvojice. Sumnjiči ih se da su IGH oštetili za oko 250.000 eura i to jer su ispod cijene prodali nekretnine IGH u Ulici Petra Grgeca 4 u Zagrebu.
Radilo se o nekretninama čija je vrijednost bila procijenjena još 2012., a kada su ih prodavali 2016., Paladina i ostali nisu napravili novu procjenu. O prodaji, kako se sumnja, nisu obavijestili Nadzorni odbor niti su tražili suglasnost. No od studenog 2023. kada je objavljeno da je sud prihvatio prijedlog IGH za pokretanjem istrage, više se javno o tom slučaju nije govorilo, pa je nepoznato je li ta istraga još u tijeku ili je možda obustavljena. I na koncu, ovoj plejadi Plenkovićevih bivših ministra u problemima s pravosuđem, sada se pridružio i Vili Beroš, koji je lani u studenom uhićen zbog afere Mikroskopi. Kao drugi Plenkovićev ministar koji je je uhićen na dužnosti, Beroš je proveo desetak dana u Remetincu, nakon čega je pušten da se brani sa slobode. Od tada ga se ne može vidjeti u javnosti, špekuliralo se da će se aktivirati svoj saborski mandat, što ipak nije učinio. Uglavnom njega USKOK tereti da je uzeo najmanje 75.000 eura mita, kako bi omogućio da tvrtka Saše Pozdera po prenapuhanim cijenama mikroskopske robote proda hrvatskim bolnicama, pri čemu eje cijeli taj posao dogovorio Hrvoje Petrač, a sudeći po iskustvu njegovih bivših kolega i kolegica iz Vlade, čeka ga dugogodišnja pravna bitka.
FOTO Petrača nismo vidjeli dugo, evo kako se mijenjao kroz godine..
Otvori KEKS Pay
AP nas je prosvijetlio izjavom da je "Gabika" (ova debela na slici) nesto najbolje sto KraDeZe ima, pitam se kakvi su ostali !!!