Najnovija europska metropola Podgorica veliko je gradilište, pravi
eldorado za biznismene s istoka. No, uz poslovne objekte, stambene
zgrade, raskošne kafiće i nezaobilazne dućane najprestižnijih svjetskih
modnih maraka, u novijem dijelu grada, uz omanju stariju crkvicu,
zapušteno groblje i zelenu tržnicu s obveznim slastičarnicama i
pečenjarnicama, nalazi se monumentalno crkveno gradilište.
Golem saborni hram Hristova Vaskrsenja već godinama uporno gradi
Crnogorsko-primorska mitropolija, na čijem je čelu mitropolit
Amfilohije, jedan od najutjecajnijih vođa Srpske pravoslavne crkve.
Kako u Crnoj Gori sve intenzivnije djeluje i Crnogorska pravoslavna
crkva, kojoj je na čelu mitropolit Mihailo, a kojoj mitropolit
Amfilohije, pa ni Srpska pravoslavna crkva ne priznaju samostalnost,
saborna crkva već izaziva prijepore u ionako ispolitiziranoj javnosti.
Projekt
Prema rječima Podgoričana, saborni hram, čije su temelje već posjetili
carigradski, ruski i srpski patrijarh, druga je najveća crkva na
Balkanu. Primat, naravno, pripada još jednom novijem zdanju, velebnom
beogradskom hramu sv. Save. U sabornoj crkvi u Podgorici već se
održavaju liturgije, ali samo na velike vjerske blagdane.
U ostale dane pravoslavni vjernici moraju se gurati u manjim i ne tako
brojnim pravoslavnim crkvama, primjerice u crkvi sv. Đorđa uz
obnovljeni dvorac Petrovića i nedavno otvoreno američko veleposlanstvo.
Sabornu crkvu projektirao je srpski arhitekt Predrag Ristić, koji iza
sebe ima čak šezdeset i pet crkava. No, saborna crkva u Podgorici
zasigurno mu je jedan od najvećih, životnih projekata.
– Slikarska izložba stoji nekoliko tisuća maraka i traje kratko. A
crkva, koja stoji na stotine tisuća maraka, traje vječno. Inzistiram na
postojanju Svete tajne koja se mora poštovati pri gradnji crkve –
izjavio je projektant svojedobno za Glas javnosti.
Za ovo se zdanje doista se nije štedjelo. Crkvom dominira velika
kupola, a ispod crkve golema je kripta. U kripti se već radi i na
freskopisu, a i sama je građevina prepuna kiparskih intervencija, pa i
skulptura, kako bi njen izgled bio što veličanstveniji i dojmljiviji.
Impresivni su i veliki kameni blokovi na kojima leži saborni hram, koji
već i izdaleka izaziva strahopoštovanje.
Simbol
Crkva će imati čak sedamnaest zvona. Prvo je pristiglo zvono teško 924
kilograma, koje je darovao sam mitropolit crnogorsko-primorski
Amfilohije. Zvono od 538 kilograma darovali su Cetinjani, a ono od 392
kilograma braća Stanojević.
Očito se od ove podgoričke crkve želi napraviti moćan simbol
prisutnosti Srpske pravoslavne crkve u crnogorskoj prošlosti. A
podgorička saborna crkva već je postala mjesto povijesnih događaja.
Tako je ruka sv. Ivana Krstitelja, koja se čuva u jednom cetinjskom
manastiru, baš iz ove podgoričke crkve ispraćena na put po Rusiji, gdje
su joj se klanjali milijuni vjernika.
PRIJEPORI Podgorica dobiva monumentalnu crkvu koja bi mogla podijeliti Crnu Goru
Otvori KEKS Pay
