Naslovnica Vijesti Svijet

Kineske vlasti kunu se u Marxa, a izrabljuju radnike formulom 9-9-6

Protiv rada od devet ujutro do devet navečer šest dana u tjednu pobunili su se radnici u IT sektoru, a poslodavci taj sustav rada uspostavljen u Kini zovu blagoslovom
15. svibnja 2019. u 11:19 13 komentara 1444 prikaza
Kina
Foto: Reuters/PIXSELL

Prije sto godina, 4. svibnja 1919., brojni su kineski studenti izišli na ulice. Prosvjedovali su protiv mlakog odnosa kineskih vlasti na to što su u Versaillesu, na mirovnoj konferenciji koja je kreirala globalnu kartu nakon Prvog svjetskog rata, zapadni pobjednici darovali Japanu dio kineskog teritorija. Iz tih se prosvjeda razvio Četvrtosvibanjski pokret koji je, prema tumačenju kineskih vlasti, s kojima se nikako ne slažu svi, doveo i do stvaranja Komunističke partije 1921. godine. Jedna je to od dviju važnih godišnjica koje Kina obilježava ove godine. Druga je, naravno, tri desetljeća od krvoprolića na trgu Tiananmen.

Donald Trump BOJNO POLJE TRGOVINA Carinski rat Kini zbog 'pojasa hrđe'

Zato je 2019. godina u Kini pod posebnim povećalom te se zbrajaju i oduzimaju stanja ljudskih prava i ekonomski razvitak zemlje. Po nominalnom BDP-u, najbogatija je to zemlja na svijetu, ali ima samo jednu stranku, koja bi trebala upravljati društvom prema ideološkim postulatima marksizma, lenjinizma i maoizma.

‘Dobrovoljno dodatno vrijeme’

No, što kada režim koji za sebe tvrdi da stoji upravo na toj ideologiji počnu optuživati da se ponaša sasvim suprotno u odnosu na ono što proklamira? A upravo to se danas događa u Kini gdje se na račun kineskih vlasti čuju kritike zbog otvorenog kršenja radničkih prava, zatiranja marksističkih udruga te vrlo otvorenog nacionalizma. Ta tri fenomena, u teoriji nespojiva s komunizmom, dobivaju vrlo velik prostor u medijima, no ne u kineskima jer se tamošnje vlasti pobrinu da se o njima ne govori, već u zapadnima koji im posvećuju vrlo velik prostor.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je ljestvica dala jasni signal u čemu je Hrvatska loša i što treba mijenjati Sudbina brodogradilišta Horvat: Još uvijek nemamo analizu kolega iz Kine

U Kini se koristi radni raspored pod jednostavnim imenom 9-9-6 (radi se od devet ujutro do devet navečer šest dana u tjednu) po kojem rade radnici u IT sektoru, jednoj od najpropulzivnijih grana u toj zemlji. No taj radni sustav i tjedna satnica od 72 sata teškog rada koju tehnološke tvrtke slijede već godinama, radnicima danas više nisu prihvatljivi.

“Prije deset godina, ljudi su se rijetko bunili. IT industrija nekada se vrlo brzo razvijala, ali danas je sličnija ostalim industrijama. Više nema ogromnih financijskih povrata. Nije više realno očekivati da će ljudi raditi prema radnom sustavu 9-9-6”, prenosi New York Times riječi Li Shuna, bivšeg zaposlenika Baidua, kineskog ekvivalenta Googleu.

Takvo radno vrijeme, iako su ga usvojile brojne IT tvrtke, protuzakonito je jer je zakon jasan: maksimalni je dnevni broj radnih sati osam, a maksimalni prosječni tjedni 44. No, kako kineske vlasti ne dopuštaju slobodna i samostalna udruživanja sindikata, a ni izražavanje nezadovoljstva u medijima, radnici su se domislili kako tome doskočiti. U ožujku osnovali su grupu na internetskoj stranici GitHub, kojoj je vlasnik Microsoft, a koju koriste programeri za razmjenu kodova koji im pomažu u razvoju softvera. Ime je grupe 996.icu, a “icu” znači “intensive care unit” ili odjel intenzivne njege, čime se implicira gdje bi mogli završiti oni koji moraju raditi 12 sati dnevno.

Donald Trump Trgovinski odnosi Trump: Kina je prekinula sporazum, uvodimo nove tarife za kinesku robu

Stotine su radnika pridonijele projektu 996.icu te su tako pokazali da unatoč represivnim vlastima pametni pojedinci uvijek znaju kako ukazati na kršenje zakona. U Kini, naravno, nisu dostupne stranice poput Facebooka i Twittera, a prije nekoliko je godina vlada nakratko blokirala i GitHub. No, zbog prosvjeda programera, učinili su je opet dostupnom. Na GitHubu također su osnovali i grupu 955 koja slavi tvrtke koje imaju osmosatno radno vrijeme, a kako piše The Economist, gotovo su sve inozemne.

Takvom radnom vremenu, osim nepostojanja slobode udruživanja, zasigurno je pridonijela i forma državnog kapitalizma koji je Kina uspostavila, a koji nije pogodan za razvitak konkurencije. To znači da radnici imaju manje mogućnosti otići raditi u konkurentske tvrtke. Uz to, vlasnici najvećih IT divova već su se oglasili što misle o radnom vremenu svojih zaposlenika. Jack Ma, vlasnik Alibabe, rekao je da je mogućnost da se radi 12 sati dnevno “ogroman blagoslov”, a predsjednik uprave JD.coma Richard Liu jasno je ustvrdio: “Zabušanti nisu moji prijatelji!”. Uz to, neki su tehnološki divovi beskrajno duge sate koji njihovi radnici provode na poslu predstavili kao dobrovoljno uloženo dodatno vrijeme svojih zaposlenika.

No, u Kini se zbog vapaja radnika koji vjeruju da su izrabljivani, što je jedna od glavnih kritika koje je Karl Marx pripisivao kapitalizmu 19. stoljeća u kojem je živio, razvila rasprava što učiniti. Skupina od 74 odvjetnika poslala je Ministarstvu ljudskih resursa otvoreno pismo za zahtjevom da vlada počne provoditi svoje zakone i ograniči prekovremene sate ili natjera IT tvrtke da radnicima taj rad dodatno plate.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu U kineskoj misiji Kinezi su nekad Hrvate čekali kao spasitelje, Andrija Štampar uveo im je javno zdravstvo

Također, novine Narodni dnevnik, koje se smatraju glasilom Komunističke partije, u nedavnoj su kolumni pozvale poslodavce u industriji da smanje broj radnih sati. “Pod pritiskom sporijeg gospodarskog rasta, mnoge se tvrtke suočavaju s pitanjem opstanka i njihov je strah razumljiv. No, rješenje nije u tjeranju radnika da rade što više prekovremeno”, pisalo je u komentaru u tim novinama.

Zanimljivo je, piše The Economist, da su tehnološki divovi, a ne vlada, pokušali suzbiti stranicu 996.icu. Alibaba, Qihoo 360 i Tencent neke su od najvećih tvrtki u Kini, i upravo se na njihovim preglednicima nije mogla učitati ta internetska adresa. Neki su zbog toga reagirali sarkastično: “Znači, 9-9-6 programeri koji rade u 9-9-6 tvrtkama morali su raditi 9-9-6 kako bi blokirali stranicu o 9-9-6”, napisao je jedan korisnik Weiboa, kineske stranice slične Twitteru. No, zaposlenici Microsofta započeli su peticiju kojom su zatražili od svoje tvrtke da odbije bilo kakav zahtjev kineskih vlasti za ukidanje te adrese.

Obljetnica Tiananmena

Kritičari tamošnjih vlasti smatraju da nije samo odnos prema radničkim pravima upitan i problematičan. Na Zapadu razvila se posebna rasprava o odnosu vlasti prema mladim kineskim marksistima, članovima studentskih udruga koje su osnovali kako bi se borili za radnička prava i veću jednakost u društvu. Zanimljivo, Kina, iako nominalno komunističko društvo, bilježi veće stope nejednakosti od zemalja koje su poznate kao vjerodostojna tržišna gospodarstva. Ginijev koeficijent, najčešća mjera nejednakosti u nekom društvu, u Kini je 2017. iznosio 0,47, u razvijenim zemljama OECD-a prosječno 0,31, a primjerice u SAD-u 0,39 te u Hrvatskoj 0,29. Što je on bliži 1, dohodovne su razlike među stanovništvom veće.

Neki su kineski studenti, najčešće ljeviji od samih vlasti, zbog toga pokušali organizirati akcije kojima su se borili za prava radnika i potlačenih, implementirajući marksizam, kako ga oni vide, u praksi. Iako su kineske vlasti retorički promarksističke, ne daju velik manevarski prostor aktivistima da tog filozofa slave i interpretiraju prema svom nahođenju. Posebno ako je ono previše autonomno.

Prošlog su srpnja radnici tvrtke Jasic na jugu Kine, koja proizvodi opremu za zavarivanje, pokušali organizirati sindikat. Uhićeno je čak 29 radnika, najviše u posljednje tri godine, te su im se neki studenti sveučilišta u Pekingu, kao i oni koji su nedavno diplomirali, pridružili u Huizhouu, poduzetničkoj zoni u kojoj živi oko pet milijuna ljudi. Naglasili su da se slažu s radnicima te su marširali s njima i tražili bolje uvjete za svoje “drugove”, kako su ih zvali. “Formiranje sindikata nije zločin”, pisalo je na jednom od transparenata. Kao svoje uzore spominjali su Vladimira Iljiča Lenjina, Karla Marxa i Mao Ce Tunga. No, uskoro su i oni uhićeni, a neki od njih su nestali te im se ni danas ne zna sudbina. Zbog tog su slučaja neki akademici sa Zapada, uključujući i poznatog Noama Chomskog, odbili ubuduće sudjelovati na marksističkim tribinama u Kini. Chomsky je dodao da bi se svi ljevičari trebali pridružiti bojkotu. Zbog organizacije proslave rođendana Mao Ce Tunga, 26. prosinca, vlasti su uhitile i studenta Qiua Zhanxuana, predsjednika Marksističkog društva na sveučilištu u Pekingu.

Kumrovec: Potpuno devastirana zgrada bivše Partijske škole Josip Broz Tito BIVŠA POLITIČKA ŠKOLA Kinezi za kumrovečki Hotel Zagorje ponudili 14,1 milijun kuna

Uza sve to, kineskim se vlastima pripisuje i nacionalizam kao još jedna odlika najčešće nespojiva s marksizmom. Vrlo se često oni koji se obrušavaju na kritičare režima koriste kombinacijom ideoloških opomena i prozivanja zbog “stranih utjecaja”.

Kineski predsjednik Xi Jinping u govoru koji je održao u Velikoj dvorani naroda u Pekingu pretprošlog utorka naglašavao je patriotizam kao glavno pogonsko gorivo koje je natjeralo kineske studente prije stotinu godina da se uključe u velike prosvjede.

“Povijest nam jasno otkriva da je patriotizam u krvi kineskog naroda od davnih vremena. Oni koji nisu patrioti, koji bi otišli toliko daleko da čak varaju ili izdaju svoju domovinu, sramota su u očima svoje zemlje i cijelog svijeta”, izgovorio je Xi tijekom tog nedavnog govora.

Kako se za nešto više od mjesec dana bliži 30. obljetnica masakra na Tiananmenu, kineske su vlasti upozorile profesore da “2019. godina nije obična”, već vrlo osjetljiva te da ne govore previše o takvim temama, rekao je Gu Yuhua, profesor sociologije na pekinškom sveučilištu Tsinghua.

Iako neki tvrde da su prosvjedi 4. svibnja uključivali zahtjev za uspostavu zapadnjačkih vrijednosti i institucija u zemlji, poput individualizma i demokracije, Komunistička partija želi kanalizirati svako eventualno nezadovoljstvo studenata prije nego što nad njima izgubi kontrolu.

“Kineska mladež u novoj eri mora slušati partiju i slijediti je”, zaključio je predsjednik Kine i tako ipak dao do znanja što je vladajućim marksistima najvažnije.

Video: Kinezi obišli brodogradilište Uljanik

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • morejeslano:

    Kina je i dalje jednopartijska država. Sve priče iz prošlih godina o demokratizaciji su bile samo bajke. Totalna kontrola partije sad još i uz totalnu kontrolu putem kamera, prepoznavanja crta lica, i kaznenih bodova koje sakupljaju za svaki mali prekršaj ... prikaži još! nažalost su kineska orvelijanska stvarnost.

  • aabbcc:

    Odete do peljesackog mosta pa vidite kako muce i izrabljuju radnike u socijalizmu bez da idete u Kinu.

  • Avatar intimus500
    intimus500:

    uvijek je taj narod bio potlačen .. na žalost ta se praksa i dalje nastavlja.