Pripreme za NATO-ov summit 7. i 8. srpnja u turskoj Ankari ušle su u završnu fazu nakon jučerašnjeg sastanka ministara obrane u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, što znači da uskoro počinje i unutarnjohrvatska koordinacija, ili pokušaj koordinacije, između Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića i Vlade, MORH-a i MVEP-a, koji su sudjelovali u pripremi summita, a i provedbi svih dogovorenih ciljeva unutar NATO-a. Summit u Ankari bit će, po svemu sudeći, nova prilika za američkog predsjednika Donalda Trumpa da pritisne europske saveznike za koje smatra da ne ispunjavaju njegove prije nametnute ciljeve o većim izdvajanjima za obranu, ali i prilika da se pokaže kako će europski saveznici nadomjestiti broj vojnika i obrambenih sposobnosti bez kojih Europa ostaje nakon najavljenog američkog povlačenja iz konvencionalne obrane kontinenta.
Američki test za EU
Dok strani diplomatski izvori neslužbeno govore da su neki europski saveznici već započeli s komuniciranjem kako mogu pridonijeti nadomještanju praznine koja bi ostala nakon djelomičnog američkog povlačenja iz Europe, ministar obrane Ivan Anušić u izjavi novinarima u četvrtak u Bruxellesu dao je naslutiti da Hrvatska nudi povećanje broja svojih vojnika u NATO-ovoj misiji KFOR na Kosovu. Američki general Alexus G. Grynkewich, NATO-ov zapovjednik za Europu (SACEUR), prije tjedan dana je otkrio da se planira smanjenje brojnosti misije KFOR na Kosovu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu je pojasnio da će broj vojnika na Kosovu sa sadašnjih oko 4700 biti smanjen na razinu koja je bila prije 2023., na oko 3000-3500 pripadnika KFOR-a. No, Hrvatska je spremna povećati broj svojih vojnika u KFOR-u.
Američki ministar rata Pete Hegseth svojim je kolegama u NATO-u jučer ponovno naglasio da se američka prisutnost u Europi smanjuje i da se od europskih saveznika očekuje "da se angažiraju i učine svoj dio", a SAD će "pomno držati saveznike na oku i pratiti tko to ne čini i tko govori 'ne' ili 'možda' ili 'pričekajmo pa ćemo vidjeti'". Hegseth je naglasio da će neki saveznici "pasti" na tom novom američkom testu, a neki će taj test "položiti s odličnim uspjehom". U govoru je još spomenuo da su neki europski saveznici okrenuli leđa Americi dok je vodila rat protiv Irana, a neki drugi su "shvatili poruku i potrudili se, znate sami tko ste, i mi to jako cijenimo".
– Ono što su Amerikanci izgovorili podržavamo. Hrvatska prati tu dinamiku. Kritike koje su bile upućene nisu bile upućene prema Hrvatskoj ni u jednom smislu – rekao je ministar Anušić nakon završetka tog sastanka. – Neće Amerikanci u potpunosti napustiti Europu, dio snaga će ostati. Ali taj dio koji će otići mi trebamo popuniti svojim snagama, pripadnicima naših Oružanih snaga. Zavisi kako gdje u kojoj misiji. Naravno, nas tu najviše interesira KFOR, naša misija u NATO-ovoj mirovnoj misiji na Kosovu. Europa je na vrijeme upozorena i morat će to činiti, shvatili su svi da se to mora činiti. Amerika prebacuje svoju pozornost dalje, što je njihovo legitimno pravo, ali ne na način da potpuno odlazi i da napušta europsko tlo, nego se smanjuje njihova prisutnost. U kojem broju, u kojem opsegu, to još uvijek ne znamo – dodao je ministar Anušić u izjavi za HRT u Bruxellesu.
Hrvatska trenutačno ima 152 vojnika u KFOR-u, a prema odluci Hrvatskog sabora za 2026. godinu, broj hrvatskih pripadnika te misije na Kosovu može biti do 200, tako da je povećanje zakonski i operativno moguće već ove godine, ako se tako odluči. Nakon toga, za 2027. će se pripremiti nova odluka Sabora, ali i neslužbeni izvori iz MORH-a potvrđuju da je, u ovom kontekstu većeg preuzimanja tereta europskih saveznika kao nadomještanja američke prisutnosti, Hrvatska "svakako koncentrirana na KFOR". Podsjetimo, Hrvatska kao saveznica NATO-a još radi na dovršetku razvoja brigade srednjeg pješaštva, što je cilj sposobnosti HV-a koji je preuzet još na summitu NATO-a u Walesu 2014., a ciljevi sposobnosti koje Hrvatska treba razviti samo su se povećavali s godinama, pa i na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Ondje je cilj izdvajanja za obranu i s obranom povezana ulaganja povećan na 5 posto BDP-a, s ranijeg cilja od 2 posto dogovorenog 2014. u Walesu, ali u Haagu su se definirali i ambiciozniji ciljevi sposobnosti za svaku saveznicu (ti su podaci klasificirani), što se od Haaga do Ankare samo još pojačava.
(Ne)koordinacija s Milanovićem
U sljedeća dva tjedna, do summita u Ankari, bit će neizvjesno i pitanje kakav je unutarnjopolitički kapacitet Hrvatske kao saveznice da koordinirano djeluje i u pripremi i tijekom i nakon summita. Na summit u Ankaru, kao i na pet prethodnih, putuje predsjednik Zoran Milanović. Ured predsjednika je proteklih godina sazivao sastanak koordinacije s resornim ministarstvima nakon što bi se glavnim gradovima distribuirao nacrt dokumenta predviđenog za usvajanje na summitu. Jedan upućeni izvor s Pantovčaka kaže da se prošle godine ministri nisu odazvali pozivu na tu koordinaciju te da ne zna kako će biti ove godine. Premijer Andrej Plenković u srijedu je o pripremama summita NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu razgovarao s glavnim tajnikom Rutteom, a za Hrvatsku je posebno važna jedna rečenica iz NATO-ova priopćenja, koja se zapravo referira na pojavu kineskih supersoničnih balističkih raketa CM-400 u Srbiji. "Složili su se da je ključna misija zaštititi Hrvatsku i druge saveznike od zračnih i raketnih prijetnji, iz bilo kojeg smjera", priopćio je NATO nakon sastanka Ruttea i Plenkovića.
Otprilike sve kao 1941 - prodor na istok ( Drang nach osten)