Ako postoji emisija koja je financijsku pismenost uspjela izvući iz zone suhoparnih definicija, tablica i pojmova koje mnogi preskaču čim ih vide, onda je to RMF Future Boost. Format koji financije ne tretira kao lekciju iz udžbenika, nego kao dio stvarnog života: prvog posla, prve tvrtke, krivih odluka, štednje, ulaganja, poreza, mirovine i onog trenutka kada shvatite da “nekako će se već riješiti” nije baš poslovna strategija.
Upravo zato najbolji trenutci ovog serijala nisu samo oni u kojima gosti objašnjavaju pojmove, nego oni u kojima otvoreno priznaju što nisu znali, gdje su pogriješili i što bi danas napravili drukčije. Od Alberta Gajšaka i Nikole Dujmovića do Antonije Blaće i Domagoja Kordića iz Kukuriku Artisan Bakeryja, izdvojili smo trenutke koji najbolje pokazuju zašto je ovo jedna od najzabavnijih emisija o financijskoj pismenosti.
Poduzetništvo na ho-ruk
“Otvorio sam tvrtku onako, na ho-ruk, i onda sam išao googlati – aha, a što je ovo? Što smo mi to potpisali? Kakav društveni ugovor, a to je tvrtka?!” prisjetio se poduzetnik Albert Gajšak u Raiffeisen Xmass Boostu, bonus emisiji poznatog videospecijala o financijskoj pismenosti.
U razgovoru s Ivanom Šarićem govorio je o počecima CircuitMessa, tvrtke koja razvija STEM igračke za djecu i koja je u samo nekoliko godina postala jedna od najzanimljivijih hrvatskih poduzetničkih priča. Gajšak je tvrtku pokrenuo kao srednjoškolac, u dobi u kojoj većina njegovih vršnjaka razmišlja o maturi, fakultetu i prvim ozbiljnijim planovima, a on se odjednom našao u svijetu društvenih ugovora, administracije, pakiranja kutija, podrške kupcima, razvoja proizvoda i financija.
Gajšak iskreno progovara o vlastitom početničkom neznanju. “Rekao bih da sam bio izrazito financijski nepismen kada sam krenuo u to”, rekao je, dodajući da je puno novca izgubio upravo zato što nije znao kako neke stvari funkcioniraju. Takvi su trenuci vrijedni jer razbijaju mit da poduzetnici sve znaju od prvog dana. Ne znaju. Neki uče u hodu, neki skupo plate lekcije, a neki o tome kasnije dovoljno otvoreno govore da drugi ne ponove iste greške.
Burza kao nudistička plaža
Jedan od pamtljivijih trenutaka donio je i Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, koji je u RMF Future Boostu govorio o izlasku tvrtke na Zagrebačku burzu. Span je tvrtka stara gotovo 30 godina, s uredima u Hrvatskoj i inozemstvu, a Dujmović je u razgovoru objasnio zašto su se odlučili za taj korak.
“Mi smo tvrtka stara gotovo 30 godina. Jasno je da tvrtke imaju tri sudbine – ili nestanu, ili se prodaju ili ih pokušate podići na noge da budu samostalne”, rekao je. Njihova je želja, dodao je, bila napraviti tvrtku koja može funkcionirati kao samostalni organizam, “i biološki i poslovno”.
Poduzetnik je duhovito i slikovito usporedio izlazak na burzu s odlaskom na nudističku plažu. Kada tvrtka izlazi pred investitore, mora pokazati sve: koliko zarađuje, koliko duguje, kolike su plaće, koji su rizici i što investitor zapravo kupuje. Dokument koji se zove prospekt, kako je objasnio Dujmović, nije nekoliko lijepih prezentacija, nego ozbiljan pravni dokument na kojem rade pravnici, interni timovi i regulator.
U toj se epizodi financijska pismenost vidi u najkonkretnijem obliku: kao transparentnost. I kao spremnost da poslovanje više ne funkcionira na “znamo mi kako radimo”, nego na razini na kojoj svaki investitor može razumjeti rizik.
Antonija Blaće i financije naučene na teži način
U jednoj od epizoda Antonija Blaće otvoreno govori o tome kako je o financijama najčešće učila u hodu. Njezin razgovor s Ivanom Šarićem bio je dobar podsjetnik da financijska pismenost nije rezervirana samo za poduzetnike, investitore i ljude iz ekonomije, nego za sve koji rade, zarađuju, planiraju, troše i pokušavaju razumjeti što ih čeka kasnije.
Blaće je govorila o karijeri, poslu, vlastitoj firmi, ali i o pitanju mirovine, koje se često odgađa jer se čini daleko. Pritom je priznala da je stvari poput dohotka, dobiti, poreza i vođenja financija učila “na težak način”. “Opomena, ovrha... Nemojte to raditi i biti blesavi kao ja”, rekla je, dodajući kako je ponekad bolje platiti nekoga tko će pratiti rokove i obveze ako znate da to sami nećete uredno voditi.
Na Šarićevo pitanje što bi napravila da je u Big Brotheru osvojila milijun kuna, Antonija je odgovorila kako bi ga s današnjim znanjem o financijama stavila sa strane i “zaključala”. Time je potvrdila da financijska pismenost najčešće dođe i s iskustvom te, nažalost, učenjem na vlastitim pogreškama.
Kukuriku i recept koji ne stane u jednu rečenicu
Prošlogodišnja sezona RMF Future Boosta otvorena je pričom o Domagoju Kordiću, vlasniku zagrebačke pekarnice Kukuriku Artisan Bakery, kojeg je ugostila Antonija Mandić. Na papiru se možda čini da je riječ o “samo” još jednoj lijepoj poduzetničkoj priči, ali upravo je taj razgovor dobar primjer koliko iza prepoznatljivog brenda stoji rada koji kupac ne vidi.
Kukuriku je u kratkom vremenu postao jedno od prepoznatljivih zagrebačkih imena, a Kordićeva priča pokazuje da iza reda pred pekarnicom obično ne stoji samo dobar proizvod, nego i niz odluka koje se donose prije nego što se vrata uopće otvore. Lokacija, proizvodnja, tim, cijene, ritam rada, kvaliteta, nabava, ulaganja i neprospavane noći dio su iste računice. Ili, kako je Kordić jednom prilikom priznao govoreći o pekarskom ritmu: “Teško je buditi se rano. Cijeli život si u takoreći normalnom ritmu, budiš se oko šest, sedam sati ujutro pa je ustajanje u tri dosta velika razlika. To je ono što mi je zapravo najteže u danu.”
Najbolji trenutak te priče je u tome što uspjeh ne zvuči kao formula, nego kao kombinacija strasti, discipline i izdržljivosti. I to je možda jedna od najvažnijih lekcija serijala: financijska pismenost nije samo znati što je kamata, što je porez ili kako se računa dobit. Ona je i sposobnost da razumijete koliko vaš san stvarno košta, koliko može izdržati i što morate znati da ga ne pojede svakodnevica.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.
Otvori KEKS Pay
